"Prave emocije mogu biti sakrivene iza osmeha": U Srbiji nastavljena Unicefova kampanja o mentalnom zdravlju mladih "Kako si? Ali stvarno" 1Foto: Unicef.org

Kako bi podigli svest o važnosti razgovora o mentalnom zdravstvenim pitanjima među mladima Unicef u Srbiji nastavio je kampanju „Kako si? Ali stvarno“, koju je pokrenuo u oktobru prošle godine. Kako smo saznali, u toku je druga faza kampanje koja se sprovodi u nekoliko gradova u Srbiji.

Bojana Jevtović iz Unicefa kaže da izazovi vezani za mentalno zdravlje nisu uvek vidljivi, te se mora raditi na podizanju svesti o ovoj temi.

– Ključna poruka kampanje je da prave emocije mogu biti sakrivene iza osmeha. Stavljen je poseban naglasak na podršku vršnjaka i važnost razumevanja kako se zaista osećaju ljudi oko nas i kako im pružiti podršku. Kampanja se sastoji od dve faze. U prvoj fazi, sprovedena je nacionalna promocija širom Srbije, kojom smo uspeli da dosegnemo više od 1.837.000 ljudi sa 7.879.000 pregleda na društvenim mrežama. U okviru ove faze prikazane su priče stvarnih mladih ljudi koji su podelili svoje borbe sa mentalnim zdravljem i blagostanjem, podstičući javnost da otvoreno govori o vlastitim problemima – navodi Jevtović za Danas.

"Prave emocije mogu biti sakrivene iza osmeha": U Srbiji nastavljena Unicefova kampanja o mentalnom zdravlju mladih "Kako si? Ali stvarno" 2
Foto: RTV/printscreen

Druga faza kampanje trenutno se sprovodi na lokalnom nivou u Subotici, Zrenjaninu i Kragujevcu.

– U ovoj fazi podstičemo mlade da otvoreno razgovaraju o izazovima sa kojima se suočavaju i da potraže podršku putem Programa Minimalnog paketa usluga za mlade koji pilotiramo – dodaje ona.

Jevtović podseća da je i pre pandemije čak 1 od 5 adolescenata (16 odsto), u dobi od 16 do 17 godina, bilo ranjivo u smislu mentalnog zdravlja.

Prema istraživanju koje je UNICEF sproveo o uticaju pandemije kovida, u tri talasa između marta 2020. i maja 2021. godine, kod 18 odsto dece i mladih mentalno zdravlje pogoršalo se tokom tog perioda.

Najčešći mentalni problem, kako navodi, bio je osećaj anksioznosti i razdražljivosti, koji je prijavilo 42 odsto dece od 7 do12 godina i 44 odsto adolescenata od 13 do 16 godina, tokom bar jednog talasa istraživanja.

Naša sagovornica napominje da generalno adolescenti oklevaju u deljenju svojih briga s drugima – 34 odsto njih to radi samo ponekad, 21 odsto izuzetno retko, 14 odsto nikada, a više od trećine mladića i devojaka (37 odsto) ne zna gde mogu dobiti psihološku podršku.

Ona se slaže da je trend da se mladi o mentalnom zdravlju informišu preko interneta, ali savetuje da to moraju da budu pouzdani i renomirani izvori, te ističe da je jedan od prioriteta Unicefa podsticanje digitalne pismenosti i promovisanje svesti o pouzdanim resursima mentalnog zdravlja kako bi se osigurala dobrobiti mladih ljudi na društvenim mrežama.

Sagovornica Danasa je podsetila na platformu „Sve je ok„, koju je Unicef pokrenuo 2021. godine na kojoj mladi imaju mogućnost da sve ono što ih zbunjuje i plaši istraže kroz edukativne tekstove, a ukoliko osete potrebu i da anonimno i besplatno razgovaraju sa stručnjacima putem četa, telefona ili da dogovore online savetovanje.

– Edukativni tekstovi u sekciji Mladi pokrivaju razne teme – od straha od neuspeha, preko nesnalaženja u školi ili na fakultetu, sve do ozbiljnijih osećanja poput anksioznosti i depresije. Pročitaće i lične ispovesti hrabrih mladih ljudi koji su se usudili da se suoče sa svojim problemima i svi imaju istu poruku: okej je i da nije sve okej, odvaži se da pričaš o tome i tvoj prvi bolji dan možda je baš danas. Samo tokom 2022 godine, platforma je imala preko 70.000 poseta što ukazuje na značaj razvoja digitalnih alata podrške deci i mladima, ali i roditeljima i profesionalcima koji rade sa mladima – navodi Bojana Jevtović iz Unicefa.

Prema njenim rečima, Unicef će i u narednom periodu biti usmeren na pružanje stručne podrške nadležnim institucijama u Srbiji kako bi se razvila dugoročna podrška mladima, roditeljima i nastavnicima nakon tragedije koja se dogodila u „Ribnikaru“.

– Baziraćemo se i na osiguravanju boljeg sistema za prikupljanje podataka o mentalnom zdravlju dece i mladih, kao i jačanju kapaciteta profesionalaca da sprovode inovativne mere podrške za decu i mlade kroz Minimalni paket usluga u novim opštinama u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Institutom za mentalno zdravlje i ostalim relevantnim ministarstvima. Takođe, tu je i borba protiv stigme kroz kontinuirane kampanje kako bi se podstaklo traženje usluga, pružajući mladima pouzdane informacije o zdravim stilovima života i mentalnom blagostanju, na način koji je prihvatljiv i prilagođen njihovom uzrastu – zaključuje naša sagovornica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari