– Ruski mediji su preneli vest Rojtersa da je Moskva u Ujedinjenim nacijama pustila dokument od osam tačaka za političko razrešenje sirijske krize, ali juče postojanje tog dokumenta nije potvrdilo i Rusko ministarstvo inostranih poslova.

U tom dokumentu, ruska strana predlaže da se u Siriji u toku narednih 18 meseci izvrše promene Ustava, a onda organizuju predsednički izbori. Učešće Bašara Asada na tim izborima, prema tom dokumentu, ne isključuje se. Priznaje se neophodnost formiranja prelazne vlade i dopušta da bi na čelu procesa političkih reformi, pod obaveznim pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, mogao da stoji kandidat izabran saglasnošću svih strana. Ko bi te strane međusirijskog dijaloga trebalo da čini, odlučivaće se u subotu u Beču. Pred tu treću rundu bečkih razgovora o Siriji, ruski dokument je samo jedan detalj u intenzivnoj političko-vojno-diplomatskoj aktivnosti kojom svoju poziciju nastoje da ojačaju sve strane koje su izrazile postojanje svog interesa u Siriji razorenoj četvorogodišnjim ratom. Subotnji sastanak, koji se održava dan pre samita G-20 u turskoj Antaliji, trebalo bi da bude posvećen utvrđivanju spiska sirijskih opozicionih grupacija, koje bi trebalo da učestvuju u međusirijskim pregovorima i prekidu vatre između snaga sirijske vlade i tih grupacija. Kao i spisku onih grupacija koje će biti označene kao terorističke i protiv kojih će borba biti nastavljena. Bečku „grupu za podršku Siriji“ čini 17 država, kao i predstavnica Evropske unije i izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Ni na sastanku u subotu neće učestvovati predstavnici ni sirijske vlade ni opozicije.

Posle telefonskog razgovora ministara inostranih poslova Rusije i Irana, čije je direktno učešće u bečkim dogovorima o Siriji Rusija izdejstvovala, Moskva i Teheran su pozvali „spoljne igrače“ da ne prejudiciraju rezultate međusirijskih pregovora.

Za to vreme obe koalicije koje bombarduju ciljeve Islamske države u Siriji nastoje da ostvare vojnu prednost i pojačaju svoju težinu u međunarodnim razgovorima. Ruska strana je saopštila da je smanjila broj naleta svojih aviona u Siriji ali da je efikasnost njihovih udara povećana jer se ruska vojska sada ne oslanja samo na informacije sirijske armije nego i sirijske umerene opozicije sa kojom je Moskva uspostavila komunikaciju. I zapadni mediji su zabeležili da je sirijska armija, posle tri godine, razbila blokadu vojnog aerodroma Kuvejris kod Alepa. Veliku pažnju medija izazvala je izjava šefice vojno-vazdušnih snaga SAD Debore Li Džejms da je kopnena operacija američke vojske neophodna u Siriji jer se samo tako „može okupirati i upravljati njenom teritorijom“.

Britanski Gardijan se upustio u analizu uticaja katastrofe sa ruskim avionom iznad Sinaja na buduće držanje ruskog predsednika Vladimira Putina u sirijskoj krizi. Posebno se testira mogućnost da istraga zaključi kako je pad aviona, u kome je život izgubilo 224 čoveka, posledica terorističkog akta. Ni posle temeljne analize nema decidiranog odgovora na pitanje: da li bi to pojačalo uverenje da se sa teroristima na kraj može izaći samo gvozdenom rukom i podstaklo Putina da vojnu operaciju u Siriji udvostruči ili bi ga prinudilo da pre sedne za pregovarački sto nego što bi to učinio da avionske nesreće nije bilo. Ruske agencije za istraživanja javnog mnenja, koje su svedočile o ogromnoj podršci građana Rusije akcijama njihovog predsednika u Siriji, posle avionske nesreće se još nisu oglasile sa novim rezultatima.

I pored brojnih spekulacija i tvrdnji i iz izvora koji vladaju dobrim obaveštajnim mrežama na Bliskom istoku, kao što su britanski, ni potvrde ni demantija informacija o terorističkom aktu još nema. Ali je veliku pažnju izazvala odluka Egipta da u svoj istražni tim pozove predstavnike američkog FBI, pošto su i američke i britanske nadležne službe odbile da podele svoje obaveštajne podatke sa egipatskom i ruskom istragom. Egipatski ministar inostranih poslova Sameh Šukri je izjavio da se FBI ponudio da postane deo istražne grupe i da je Kairo to odmah odobrio. Stručnjaci koje je konsultovao ruski list Vzgljad veoma odobravaju ovaj potez Egipta ne samo zato što je motor nastradalog aviona proizveden u američkoj firmi Pratt end Whitney.

Bivši šef izraelske službe bezbednosti Jakov Kedmi za taj list je rekao da FBI ne samo da ima iskustva sa istragom terorističkih akata i terorističkim grupacijama nego će „rezultati do kojih se dođe u saradnji sa FBI biti prihvaćeni u celom svetu“ što po njegovom mišljenju ne bi bio slučaj da je Egipat pozvao Federalnu službu bezbednosti Rusije da se uključi u istražni tim. Kedmi odlučno odbija mogućnost da bi FBI mogao nešto da muva s rezultatima ne samo zato što zaključak o terorističkom aktu zahteva dokaz u vidu eksplozivnih materijala nego i zato što bi mu tako nešto uništilo ugled za svagda!

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari