Samo jedan kandidat za predsednika 1Talin, glavni grad Estonije Foto: Wikipedia/Ryan Krahn

Estonija se sprema za posve neobične predsedničke izbore za koje se do sada, svega nekoliko dana pre isteka roka u subotu, prijavio samo jedan kandidat.

Ocene su da je ovakva situacija bez presedana od kako je ova baltička država stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza tačno pre tri decenije.

Jak Jejrut, poznati pisac, bivši ministar dobrane i diplomata u nedavnom teksu je napisao da „izbori sa jednim kandidatom pripadaju sovjetskoj eri“. Po njegovom mišljenju to je neetično, čudno ali i, kako kaže, legalno.

Nekada sovjetska republika, Estonija, država sa 1,3 miliona stanovnika, povratila je nezavisnost 1991. Članica je Evropske unije i NATO. Aktuelnoj predsednici Kersti Kaljulaid mandat ističe 10.oktobra a poslanici u estonskom parlamentu Rigikogu koji broji 101 mesto treba da izaberu novog šefa države.

Ukoliko se do subote niko više ne prijavi direktor estonskog Nacionalnog muzeja biće jedini kandidat. Alar Karis je inače bivši državni revizor i jedini koji je uspeo da dobije podršku najmanje 21 poslanika. Da  predsednika direktno bira narod, aktuelnoj predsednici bio bi, ocvenjuje se, izglasan novi mandat. Prva žena predsednica Estonije prilično je popularna u javnosti. Ipak, uživa malu podršku među zakonodavcima, navodno zbog svoje otvorenosti i oštrih komentara o kolegama političarima.

Reformska stranka premijerke Kaje Kalas i partija Centar – koje čine estonsku koalicionu vladu desnog centra – podržale su Karisa( 63). Obe stranke ga hvale zbog razumevanja estonskog društva a njegov akademski portfolio – bio je na čelu Univerziteta u Tartuu, glavnoj estonskoj akademskoj instituciji – i rad kao revizor kao značajne prednosti. Karisu je potrebna dvotrećinska većina, odnosno 68 glasova, u Rigikogu da bi bio izabran na tajnom glasanju.

Vladajuća koalicija ima 59 glasova, a smatra se da će verovatno dobiti podršku još najmanje devet poslanika iz tri opozicione stranke.

Populistička desničarska stranka EKRE predložila je svog kandidata, ali nemaju dovoljno podrške poslanika za njegovu kandidaturu.

Sa svoje strane, konzervativna Otadžbina – mala opoziciona stranka – deli mišljenja sa Karisom u nekoliko pitanja, ali je svojim poslanicima dala odrešene ruke pri glasanju. Socijaldemokrate su podeljene između Kaljulaid i Karisa, ali stranka ima malo poslanika i saveznika da predloži aktuelnu predsednicu, a očekuje se da će nekoliko njihovih poslanika glasati za Karisa.

Ako poslanici odbiju Karisa za utorak su zakazana još dva kruga glasanja. Ako to ne uspe, izborni proces će biti prebačen na poseban izborni kolegijum od 208 članova koji bi u septembru glasao za novog šefa države.

Prema ustavu Estonije, predsednikova uloga je uglavnom predstavljanje nacije u inostranstvu, predsednik je vrhovni komandant oružanih snaga Estonije, formalno imenuje članove vlade, potpisuje zakone kako bi bili punovažni i ima pravo veta na predloge zakona.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari