Tiranija dobrih namera 1Foto: M. Pudar

To je dosta čudan proces, zašto vlasti ne žele da se ponose narodnoslobodilačkom borbom, zašto nećemo da budemo heroji i ne želimo da budemo na stani pobednika, zapitala je na tribini posvećenoj preimenovanju Zrenjanina “Petrovgrad ? Neće proći!” u organizaciji Novog optimizma dramaturškinja Borka Pavićević.

Pored nje govorili su karikaturista Dušan Petričić, novinar Teofil Pančić, književnik Ivan Ivanji i istoričari Milivoj Bešlin i Radovan Francuski. Borka Pavićević je podsetila na činjenicu da zastava Jugoslavije i dalje ravnopravno stoji u Moskvi, pored zastava velikih sila i pobednica u drugom svetskom ratu.

-Zašto nećemo da budemo heroji, zašto kad smo najbolji u to ne verujemo, to je vrlo čudno. Taj zahtev da se ovde kod vas obesnaži heroj, za mene je to pitanje osećanja ove sredine i naroda. Mi smo na kraju jednog procesa koji traje trideset godina a koji poništava tekovine borbe protiv fašizma i on se dešava u celoj Evropi, desnica jača – istakla je Borka Pavićević.

Teofil Pančić, novinar i kolumnista, smatra da je svaka vrsta preimenovanja jedna vrsta „simboličkog ubistva“.

Pitaju se mnogi iz kog razloga ti ljudi traže da se ime grada menja. Iz pokondirenosti. Iz jedne vrste nelojalnosti prema sopstvenom životu. Zbog čega ovo ne treba da se desi. Ne treba davati imena stvarima koja već imaju imena. Tiranija dobrih namera, čak i sa ideologijom, mora jednom da prestane – rekao je Teofil Pančić.

Pitanje promene imena Zrenjanina predstavlja odnos prema antifašizmu i prema Vojvodini naveo je istoričar Milivoj Bešlin i istakao da ukoliko dođe do promene imena grada, za sve koji su rođeni u Zrenjaninu i predstavljaju se kao Zrenjaninci, to će biti udar u temelje njihovog identiteta.

U obrazloženju gradske odluke Velikog Bečkereka o promenu imena u Petrovgrad stoji da je cilj uspostaviti vezu između naroda i dinastije. Ako je to bio 1934. odnosno 1935. godine, koja ja to dinastija danas i sa kojom bi današnji stanovnici Zrenjanina trebalo da se povežu? Današnji zastupnici promene imena grada govore o tome da ga je potrebno promeniti jer je 1946. godine odluka doneta nedemokratski. Podsetio bih da je 1934. odnosno 1935. godine na delu diktatura kralja Aleksandra, na delu je surov i represivan režim kada su politički protivnici hapšeni, prebijani, ubijani i masakrirani u zatvorima. Vrlo brzo ta ista diktatura će otvoriti i logore za političke neistomišljenike. U oktobru 1946. postojala je diskusija a odluka je doneta aklamacijom i grad je imenovan Zrenjanin. Danas nam se ponovo šalje vrlo slična poruka da oni koji su za promenu imena u Petrovgrad imaju pravo više da se pitaju od onih koji su za to da grad ostane Zrenjanin – kazao je Bešlin.

Ivan Ivanji, književnik i prevodilac, rekao je da je za naziv Bečkerek, u kome je rođen, naglasivši da nije za to gradovi nose imena po ljudima. Dušan Petričić pozvao je građane da pokažu da i u njima postoji doza neodustajanja. U diskusiji nakon tribine učestvovali su i predstavnici Udruženja “Petrovgrad”i njihovi simpatizeri, dok je skup obezbeđivala policija jer su organizatorima prethodnih dana upućene pretnje smrću.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari