Tri budžeta za obnovu istorije Sremskih Karlovaca 1Foto: Centar za kulturu, edukaciju i medije Akademac

Posle tri decenije Skupština Srbije usvojila je novi Zakon o obnovi kulturno-istorijskog nasleđa i podsticanju razvoja Sremskih Karlovaca, koji bi trebalo da obezbedi bolje uslove za obnovu i čuvanje tog kulturno-istorijskog središta srpskog naroda s kraja 17. i 18. veka.

Zakon je usvojen na predlog Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine. Novi zakon je donet, kako je obrazložio predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović, „jer je postojeći zakon iz 1991. godine sporadično primenjivan sa neadekvatnim obimom finansijskih sredstava za obnovu mesta od najvišeg značaja za srpski narod“.

Ranije je novac za obnovu grada obezbeđivan samo u republičkom budžetu, a prema novom zakonu, finansiraće se i iz pokrajinske i opštinske kase. Računa se i na pare iz evropskih i drugih međunarodnih fondova kao i donacija. U Sremskim Karlovcima obnoviće se kulturna dobra u okviru prostorno kulturno-istorijske celine koja je utvrđena za nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja. Predviđa se, kao i ranije, donošenje programa obnove, koji će usvajati Vlada Srbije, a pripremaće ga Ministarstvo kulture, Odbor za obnovu i razvoj Sremskih Karlovaca i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. Odbor će imenovati Vlada, a predvodiće ga ministar kulture.

Ukazujući na značaj obnove jednog od najznačajnijih srpskih duhovnih i kulturnih centara, Mirović je podsetio da je u njemu na Majskoj skupštini 1848. godine proglašena Srpska Vojvodina i izrazio veru da će za četiri do pet godina biti vraćen sjaj Sremskim Karlovcima. Pokrajinska vlada je u razvoj ove opštine u protekle dve godine uložila 233,5 miliona dinara preko Budžetskog fonda za obnovu i razvoj Sremskih Karlovaca, a novi zakon trebalo bi da za tu namenu obezbedi znatno više sredstava.

Branislav Sančanin, opozicioni odbornik u Skupštini Sremskih Karlovaca i jedan od inicijatora donošenja zakona još pre tri decenije, kaže da se već tri decenije kontinuirano ulaže u obnovu i zaštitu vrednih objekata. Čuvena filološka Gimnazija obnovljena je pre nekoliko godina i opremljena najsavremenijim kabinetima, a uređena su i druga zdanja u centru grada.

On kaže da je vrednost novog zakona u tome da osim puke obnove vrednih zdanja, želi se prikazati turistima, kojih je sve više, posebno stranih, koliko je na malom prostoru koncentrisano kulturno-istorijsko blago. Sada je najvažnije, smatra Sančanin promovisati to što Sremski Karlovci imaju ne samo van samog grada, nego i izvan okvira naše države.

Gradsko jezgro – kulturno dobro od izuzetnog značaja

Odlukom Skupštine Srbije 1990. godine, kulturno-istorijska celina „Gradsko jezgro Sremskih Karlovaca“ utvrđena je kao nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja. U tom jezgru su Karlovačka gimnazija, kao najstarija gimnazija u Srbiji, zatim kuća inicijatora njenog osnivanja i velikog narodnog dobrotvora Dimitrija Anastasijevića Sabova, Saborna crkva Svetog Nikolaja, Patrijaršijski dvor, Pravoslavna bogoslovija „Sveti Arsenije Sremac“, fontana Četiri lava i niz drugih istorijski i arhitektonski izuzetno značajnih zdanja.

Prva predstava, škola, biblioteka…

U Sremskim Karlovcima je 1699. godine sklopljen Karlovački mir, 1734. godine u održana je prva pozorišna predstava, 1743. godine osnovana prva slikarska škola, 1752. godine otvorena prva i danas najstarija biblioteka u državi, 1758. godine osnovana jedna od prvih štamparija i bakrorezačkih radionica, 1792. godine osnovana Prva srpska Gimnazija, 1848. godine upravo tamo proglašena Srpska Vojvodina, 1901. godine dr Laza Popović instalirao jedan od prvih rendgena na Balkanu, 1920. godine upravo tamo ujedinile su se crkve i uspostavila Srpska Patrijaršija.

U Sremskim Karlovcima su živeli i školovali se velika imena naše istorije: Vuk Stefanović Karadžić, Branko Radičević, Sima Milutinović Sarajlija, patrijarh Josif Rajačić, Laza Telečki, Jovan Sterija Popović, Đorđe Natošević, vojvoda Stefan Šupljikac, Dejan Medaković, Borislav Mihajlović Mihiz i mnogi drugi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari