Zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama završen je regionalni put od pocerskog sela Sinošević do Nakučana koji će omogućiti najkraću vezu s Posavotamanavom. Asfaltni put dugačak je 1.610 metara, a sredstva su uglavnom obezbeđena iz republičkog budžeta. Ovaj put započet je još pre više od dvadeset godina ali nikada nije bio u funkciji.

Zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama završen je regionalni put od pocerskog sela Sinošević do Nakučana koji će omogućiti najkraću vezu s Posavotamanavom. Asfaltni put dugačak je 1.610 metara, a sredstva su uglavnom obezbeđena iz republičkog budžeta. Ovaj put započet je još pre više od dvadeset godina ali nikada nije bio u funkciji. Posle obilnijih padavina put je praktično bio neupotrebljiv. Svečanom otvaranju prisustvovao je predsednik šabačke opštine Miloš Milošević koji je ukazao na značaj povezivanja regionalnih pravaca prema Valjevu, odnosno Loznici.
Šabac – Posle jednomesečne zabrane zbog nehigijenskih uslova ponovo je počela s radom ambulanta u Lipolistu. Obezbeđeno je snabdevanje ispravnom vodom s unutrašnje tri česme, ali najveći problem je izgradnja septičke jame. Sanitarna inspekcija dala je rok od 45 dana da se ispune odgovarajući uslovi za rad. Prošle godine zbog istih problema čak pet puta je zabranjivan rad ovoj ambulanti. Posle zagađenja plitkog bunara od devet metara kopaće se novi, na većoj dubini, a septička jama mora da bude izlovana od okolnog zemljišta. U šabačkoj opštini ima 26 seoskih ambulanti, a u Mačvi većina njih ima problema s plitkim podzemnim vodama. Do pre neku godinu to i nije predstavljao problem, ali zbog zagađenja od sredstava za zaštitu bilja ili od nitrita i nitrata neohodno je kopanje znatno dubljih bunara. S druge strane, u Pocerini je problem nedostatak vode jer se bunari kopaju i do 150 metara dubine.
Despotovac – Šumsko gazdinstvo Južni kučaj iz Despotovca koje gazduje državnim šumama na području šest opština Pomoravskog okruga i opštini Varvarin u Rasinskom okrugu pošumilo je ovog proleća 50 hektara državnog zemljišta, a na jesen će pošumiti još 15 hektara – izjavio je rukovodilac Službe za šumarstvo Vlado Stoičkov. Prema njegovim rečima divljom trešnjom, bukvom i različitim vrstama hrasta pošumljeno je oko deset hektara, a ostalo četinarima, pre svega autohtonim vrstama poput smrče, crnog i belog bora. Uz to, i privatna lica dobila su sadnice crnog bora i smrče, bagrema i topole za pošumljavanje oko 15 hektara. Stoičkov je napomenuo i da Južni kučaj ima vlastiti rasadnik sadnica na području opštine Ćuprija, površine šest hektara, iz kojeg se dobrim delom snabdeva gazdinstvo. Sadnice kojih nema u Ćupriji nabavljaju se iz ostalih rasadnika u sistemu Srbijašume.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari