Narodni muzej Zrenjanin poslednje dve godine ne samo da okuplja veliki broj posetilaca, već ukupan rad ove ustanove privlači pažnju i odobravanje stručne javnosti. Kulturni poslenici slažu se da je osim adaptacije prostora, što jeste značajan poduhvat za lokalnu sredinu, najvažnija izlagačka aktivnost koju ova ustanova preduzima i u okviru nje, primereno odabrani i prezentovani eksponati.

Narodni muzej Zrenjanin poslednje dve godine ne samo da okuplja veliki broj posetilaca, već ukupan rad ove ustanove privlači pažnju i odobravanje stručne javnosti. Kulturni poslenici slažu se da je osim adaptacije prostora, što jeste značajan poduhvat za lokalnu sredinu, najvažnija izlagačka aktivnost koju ova ustanova preduzima i u okviru nje, primereno odabrani i prezentovani eksponati. Sve to podrazumevalo je puno ideja, veći broj zaposlenih a rezultat nije izostao. Direktor zrenjaninskog Narodnog muzeja Božidar Vorgić, dobitnik je „Nagrade grada Zrenjanina“ za organizovanje stalne muzejske postavke i izuzetno bogatu izložbenu aktivnost Muzeja. Na proslavi Međunarodnog dana muzeja, 18. maja 2006. godine u Leskovcu, dodeljene su godišnje nagrade Nacionalnog komiteta ICOM-a i Muzejskog društva Srbije, a Narodni muzej u Zrenjaninu proglašen je za najbolji muzej u 2006. godini. Nagrada „Mihailo Valtrović“ dodeljuje se muzejskim radnicima, muzejima i muzejskim ustanovama za poseban doprinos unapređivanju i razvijanju muzejske delatnosti, kao i za zapažene rezultate u stručnom radu tokom jedne godine.

Od Torontalske županije do naših dana

Narodni muzej u Zrenjaninu osnovan je 1906. godine kao Muzej Torontalske županije. Od 1966. godine nalazi se u zgradi bivše Finansijske palate, na Trgu Slobode, u samom centru grada. Zrenjaninski Narodni muzej spada u kategoriju muzejskih ustanova kompleksnog tipa, zavičajnog karaktera i svojim istraživačkim radom pokriva područje srednjeg Banata. Ovakvim načinom organizacije bogato kulturno nasleđe ovog područja iz oblasti prirode, arheologije, etnologije, umetnosti i istorije došlo je u okvire sistematske zaštite i stručne obrade jedne specijalizovane ustanove sa stručnjacima svih potrebnih profila. Unutar zbirki pet odeljenja Muzeja smešteno je preko 33.000 muzejskih predmeta. Po svom značaju ističu se zbirka hladnog i vatrenog oružja, zbirka kapa zlatara, likovna zbirka sa značajnim fondom slika iz 18. i 9. veka, zbirka nakita iz praistorije i srednjeg veka, zbirka ptica. Pored stručnih odeljenja, Muzej ima konzervatorsku radionicu, foto-laboratoriju, stolarsku radionicu, kao i Pedagoško-informativnu službu. U Muzeju postoji i stručna biblioteka sa preko 5.000 naslova. Od pre dve godine Muzej raspolaže sa tri izložbena prostora u prizemlju zgrade u kojima se predstavljaju tematske izložbe.

– Postavili smo visoke standarde u radu Muzeja i za samu izlagačku delatnost. Ti standardi su obavezujući i ne želimo da od tog nivoa odstupimo, već da ih svake godine podižemo i usavršavamo. Sad ulazimo u fazu kada realizujemo projekte iz inostranstva. To više nisu izložbe koje realizujemo uz pomoć ambasada, kakve smo svojevremeno organizovali i koje su nas približile drugim kulturama. Reč je o direktnim kontaktima sa inostranim muzejima, za šta smo se izborili kvalitetom rada. Planirana je izložba banatskog slikarstva 19. veka u Budimpešti i uzvratna izložba mađarskih autora kod nas, u čemu nam pomaže gradonačelnik Geza. Izložba patenata Leonarda da Vinčija takođe je deo direktnog kontakta sa muzejskom ustanovom u Italiji, što je uglavnom privilegija muzeja velikih gradova. Zrenjaninski muzej predstaviće se izložbom pejzaža u Bergamu u Italiji, narednog proleća – ističe Božidar Vorgić, direktor Narodnog muzeja Zrenjanin.
Prema njegovim rečima, kraj godine obeležiće još jedna atraktivna izložba ogledala i satova iz zbirke Narodnog muzeja i privatnih kolekcija. Sem ovoga, muzej može da se pohvali i podatkom da trenutno gostuje sa izložbom fotografija grada Zrenjanina u Aradu u Rumuniji, autorke Vesne Majstorović. Ta izložba biće realizovana i u Temišvaru i Rešicama.
– Posebno ističem pedagoški rad i otvorenost naše ustanove prema građanima, naročito prema školskoj populaciji. Pokušavamo da Muzej bude obrazovni centar, koji okuplja mlade i uključuje ih u svoje aktivnosti – objašnjava Vorgić.
Na prvom spratu Narodnog muzeja posetioci imaju priliku da pogledaju Umetnički deo Stalne postavke koji obuhvata likovnu i primenjenu umetnost. Deo zbirke likovne umetnosti izložen u Stalnoj postavci po značaju predstavlja jednu od najvrednijih zbirki u Vojvodini, a po sadržini presek onoga što se periodu od 18. do kraja 20. veka na umetničkom planu zbivalo u Vojvodini, sa posebnim akcentom na Banat i velikobečkerečke slikarske ateljee. Posebnu celinu Stalne postavke čine legati Uroša Predića, Pauline Sudarski, Tivadara Vanjeka, Zlate Markov Baranji, Ljubice Tapavički. Najvredniji je Legat Uroša Predića, u kome se čuvaju slike, crteži, skice, inventar iz ateljea, lična prepiska, beleške, fotografije i dokumenta poznatog predstavnika akademskog realizma.
Deo zbirke primenjene umetnosti predstavljen u Stalnoj postavci čini zaokruženu celinu Umetničkog odeljenja Narodnog muzeja obuhvatajući predmete sakupljene od samog osnivanja Muzeja 1906. godine. Kolekciju sačinjavaju eksponati od porcelana, fajansa, stakla, metalni predmeti i komadi stilskog nameštaja. Ovaj deo postavke donosi presek plemićkog i građanskog enterijera sa predmetima pokućstva Vojvodine u vremenskom rasponu od 18. do kraja 19. veka. Deo stalne postavke etnološkog i istorijskog odeljenja smešten je na drugom spratu Muzeja. Etnološki deo stalne postavke obuhvata pet prostorija u kojima je prezentovan seoski enterijer s kraja 19. i početka 20. veka, a u ostalim prostorijama nalaze se nošnje naroda i narodnosti srednjeg Banata, predmeti povezani sa seoskim zanatima, zemljoradnjom i stočarstvom. Zrenjaninski Narodni muzej je zavičajnog tipa i etnološka postavka pokriva područje srednjeg Banata i samim tim predstavlja suživot u kojem se ogledaju sličnosti, razlike i međusobni uticaji svih naroda koji žive na ovim prostorima. Deo stalne postavke Istorijskog odeljenja „Zrenjanin (Veliki Bečkerek, Petrovgrad) od početka poslednje četvrtine 19. do kraja prve polovine 20 veka“ prikazuje ekonomski, društveni, politički, kulturni, jednom rečju javni život u današnjem Zrenjaninu. Postavka se sastoji od originalnog materijala, umetničkih slika, trodimenzionalnih predmeta, originalnih dokumenata (ili njihovih faksimila i fotokopija), fotografija i drugog materijala iz fonda Istorijskog odeljenja Narodnog muzeja Zrenjanin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari