U Srbiji radi oko 70 nelegalnih domova za starije, koji ne podležu kontrolama ministarstva 1foto BETAPHOTO/DRAGAN GOJIC

Istraživanja su pokazala da u Srbiji radi oko 70 nelegalnih domova, koji, budući da nisu u sistemu, ne podležu redovnim kontrolama nadležnog ministarstva, niti drugih inspekcija, ističu iz Udruženja privatnih ustanova socijalne zaštite, prenosi danas portal Juronjuz.

Korisnici domova često se nalaze u tim ustanova van svoje volje, stoga teško sarađuju i odbijaju hranu i lekove, dok o njima brine nestručno osoblje koje u pojedinim slučajevima pruža nedozvoljene medicinske usluge, navodi se iz Udruženja privatnih ustanova socijalne zaštite.

Iz Ministarstva za rad naglašavaju da cilj nije zabraniti rad domovima, već uvesti te ustanove u legalne tokove, u skladu sa propisanim standardima kvaliteta.

Pomoćnica ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Bojana Zekavica za Juronjuz kaže da je pri izboru doma potrebno otvoriti ne četvoro, nego šest očiju.

Prošle godine evidentirano je 27 slučajeva nasilja nad korisnicima ustanova za smeštaj odraslih i starijih, stoji u izveštaju Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu, a najčešća vrsta nasilja kojoj su bili izloženi je fizičko.

Predsednica udruženja „AMITY“ Nadežda Satarić ističe da su najčešći identifikovani slučajevi agresivnog ponašanja korisnika jedni prema drugima.

Na drugom mestu je nasilje srodnika prema starijim osobama, a sporadično su prijavljeni slučajevi nasilja zaposlenih nad korisnicima.

Zekavica ističe da se inspekcijski nadzor sprovodi kroz redovne i vanredne inspekcijske kontrole, kako na terenu, tako i kancelarijski kontrolom dokumentacije.

„Inspekcija socijalne zaštite reaguje na osnovu svojih saznanja, jer se vrlo često pružaoci takvih usluga reklamiraju iako znaju da nemaju dozvolu, ali i po pritužbama samih korisnika, srodnika i građana uopšte“, kazala je ona.

Prema njenim rečima, nekada je nezadovoljstvo usmereno na kvalitet usluge, u smislu da su očekivani bolji uslovi i bolji kvalitet hrane, a neretko su predmet pritužbi u domenu zdravstvene zaštite i nege koja se vrlo često pruža u okviru ove usluge.

Inspekcija, kako navodi, urgentno reaguje na primedbu na osnovu koje se proceni da je bitno ugrožena bezbednost, život i zdravlje korisnika.

Sekretar Udruženja privatnih ustanova socijalne zaštite Saša Ristović rekao je da se u nelegalnim ustanovama svašta dešava – zlostavljanje ljudi, prisilno vezivanje, pružanje medicinskih usluga za koje nema prava da se pružaju u domovima, kao i nestručno osoblje koje se bavi tim ljudima na banalan način.

Ristović ističe da je u nelegalnim domovima zaposleno nedovoljno radnika, koji su između ostalog i neprijavljeni.

Prema rečima Zekavice, nejteža mera kojoj Inspekcija socijalne zaštite pribegava je zatvaranje ustanove.

„Najblaži stepen je da se da određeni rok za ispravljanje propusta, ali imamo i slučajeve kada se neko ogluši o izrečene mere i tada se mora pribeći suspenziji ili oduzimanju licence“, napomenula je ona i dodala da kada se nekom zabrani rad, korisnici ne bi trebalo da ostanu tu.

Od 2004. do 2017. godine izdata je 121 zabrana za rad domova za stare, pokazuje izveštaj Ministarstva za rad.

U udruženjima navode da ukoliko se odlučite da svoje bližnje pošaljete u dom, pobrinite se da ih šaljete na pravo mesto gde će biti sigurni, a spisak licenciranih domova nalazi se na sajtu Ministarstva za rad.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari