U Srbiji raste broj obolevanja od groznice Zapadnog Nila, Batut objavio najnovije podatke 1Foto: Radmila Marković/Danas

U Srbiji je do 27. avgusta registrovano ukupno 57 slučajeva obolevanja od groznice zapadnog Nila u humanoj populaciji, saopštio je danas Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“. To je za 18 više nego pre nedelju dana.

Obolele osobe su, kako navode, sa teritorije Južnobačkog (16), Grada Beograda (15), Zapadnobačkog (7), Sremskog (5), Južnobanatskog (4), Srednjobanatskog (3), Severnobačkog (2), Kolubarskog (2), Severnobanatskog (1), Nišavskog okruga (1), a jedna obolela osoba je doputovala iz Nemačke.

„Veća učestalost obolevanja je kod osoba muškog pola (54 odsto, dok je prosečna starost obolelih 64,5 godina. Većina do sada registrovanih slučajeva ima neki od oblika neuroinvazivne forme bolesti (meningitis ili encefalitis) i nalaze se na bolničkom lečenju. Takođe, kod 72 odsto obolelih uočen je neki od komorbiditeta, najčešće je to dijabetes i hipertenzija“, dodaje se u saopštenju Batuta.

U državama Evropske unije i Evropske ekonomske zajednice, u ovoj sezoni do 23. avgusta, prijavljeno je 229 slučajeva obolevanja od groznice Zapadnog Nila u humanoj populaciji, najviše u Italiji (135), slede Grčka (58), Francuska (13), Mađarska (11), Rumunija (9), Nemačka (2) i Španija (1).

Kako Batut navodi, u ovim zemljama registrovano je i 17 smrtnih ishoda koji se mogu dovesti u vezu sa groznicom Zapadnog Nila, i to: u Grčkoj (8), Italiji (6) i Rumuniji (3).

Podsetimo, groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Glavni vektor, odnosno prenosilac virusa Zapadnog Nila je Culex pipiens, vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas. Sezona transmisije virusa Zapadnog Nila u Srbiji uobičajeno traje od juna do novembra meseca.

Prva dva slučaja groznice Zapadnog Nila ove godine u Srbiji su registrovana krajem jula.

Kako bi se smanjio rizik od zaražavanja virusom Zapadnog Nila, lekari i epidemiolozi preporučuju mere lične zaštite od uboda komaraca i to:

-Upotreba repelenata na otkrivenim delovima tela prilikom boravka na otvorenom.

– Nošenje odeće dugih rukava i nogavica, svetle boje.

-Preporučljivo je da odeća bude komotna, jer komarci mogu da ubadaju kroz pripijenu odeću.

-Izbegavanje boravka na otvorenom u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca – u sumrak i u zoru.

-Upotreba zaštitne mreže protiv komaraca na prozorima, vratima i oko kreveta.

-Redukcija broja komaraca u zatvorenom prostoru.

-Po mogućstvu boravak u klimatizovanim prostorima, jer je broj insekata u takvim uslovima značajno smanjen.

-Izbegavanje područja sa velikim brojem insekata, kao što su šume i močvare.

-Smanjenje broja komaraca na otvorenom gde se radi, igra ili boravi, što se postiže isušivanjem izvora stajaće vode. Na taj način smanjuje se broj mesta na koje komarci mogu da polože svoja jaja. Najmanje jednom nedeljno treba isprazniti vodu iz saksija za cveće, posuda za hranu i vodu za kućne ljubimce, iz kanti, buradi i limenki. Ukloniti odbačene gume i druge predmete koji mogu da prikupljaju vodu.

-U slučaju putovanja u inostranstvo, pogotovo ako se radi o tropskom i subtropskom području, obavezno se pridržavati svih navedenih mera prevencije

U slučaju pojave bilo kakvih simptoma koji su kompatibilni sa neuroinazivnim oblikom bolesti, odmah se javiti izabranom lekaru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari