Ustavni bh-patriotizam

Ostavite komentar


  1. Osim isprazne retorike gosp. Lasić ništa argumentovano nije rekao. Mogao je bar da navede gdje to u EU ima, ili kako je to Hrvatska riješila, a ne protjerala skoro 10% stanovništva. O majorizaciji i unitarizmu pričaju nacionalisti. Donekle SDA podržava njegove stavove da se u BiH ništa ne mijenja, jer struktura nacionalista živi na grbači svih naroda. U Račanovo vrijeme donese je u Saboru Hrvatske Deklaracija o domovinskom ratu, kojom ispada da Hrvatska nije bila agresor u BiH, ali činjenica smrti spriječila je Tudjmana da odgovara za ratni zločin. Ovo dokazuje da EU i USA trebaju da preuzmu ustroj BiH kao moderno koncipirane države, a ne kao zajednicu naroda, od kojih su srbski i hrvatski, uz podršku Srbije i Hrvatske vodili agresivni rat na uništenju bošnjačkog naroda. Dejton je donio ustavno uredjenje BiH da bošnjački narod kao većinski ne bi nadglasao ostala 2 u vodjenju i upravljanju državom, pa ni u stvarima koje su u cijelom svijetu uredjene na jedinstven način, tako npr. ako se predstavnici 3 naroda ne slože ni 2+2 nije 4, ma kako bilo značajno pitanje za državu (donacije EU za odredjene projekte, ulazak u NATO, itd).
    islim da je krajnje vrijeme da u BiH prestane eksperimentisanje sa narodima nego da medjunarodna zajednica preuzme ovlaštenja na principima medjunarodnog prava da se uredi ova država te da se zabrani rad lica i stranaka promotora agresije, fašizma, ratnih zločinaca, koji za svoje radnje i postupke ne snose odgovornost, a mirno uz pomoć susjeda rade na razgradnji države. Iz iskustva znam da npr. MMF neće da finansira deponiju smeća bez saglasnosti lokalne zajednice, a nama su uništili priznatu državu i nametnuli nemogući Dejton.
    Glas jednog punoljetnog tzv. Hrvata u izbornom zakonu BiH vrijedi kao 4,5 glasova Bosnjaka. Znaci kad jedan tzv. Hrvat glasa na izborima u BiH, njegov glas vrijedi kao 4,5 glasova Bosnjaka.

    U instituticije BiH 12% BIH populacije koja se izjasnjavaju kao tzv. Hrvati, popunjava najmanje 33,3% radnih mjesta, sto znaci, neka u administracijama BiH na budzetu ima recimo 300 000 poslova, Hrvati zakonom zauzimaju 100 000 mjesta.
    Porezi BiH
    Svi gradjani BiH su zakonski duzni placati isti procent poreza, bez obzira na nacionalnu pripadnost, za razliku od izbornog zakona gdje jedan nacionalni glas tzv. Hrvata vrijedi kao 4,5 nacionalnih glasova Bosnjaka.
    Sto znaci, cca. 450 000 Hrvata iz BiH bira recimo 100 000 sluzbenika za budzetske administrativne poslove u svim nivoima za institucije u BiH dok za isti broj mjesta cca. 2 000 000 Bosnjaka se takodjer biraju.
    Ako je tako, zasto recimo prosjecan Hrvat ne placa 4,5 puta veci procenat poreza od prosjecnog Bosnjaka, recimo prosjecan tzv. Hrvat da placa 60% poreza, a prosjecan Bosnjak 15%?
    Eh to ne moze.I jos tzv. Hrvati kukaju i smatraju da su ugrozeni.
    Interesantno je da je gosp. Lazić radio u Marksistički centru u Sarajevu i obrazovao se kao nacionalista. Kao intelekgualac nije se izjasnio o "dvije škole pod jednim krovom", ustaškim nazivima u Mostaru, što je preneseno iz Hrvatske. Svoje znanje stavio je funkciju zagovaranja trećeg entiteta u BiH.

  2. Vidim, Hamo, da nije samo vrućina u pitanju, nego ste skloni kao neupitni patriota i laganju, pa bez stida velite: "I jos tzv. Hrvati kukaju i smatraju da su ugrozeni. Interesantno je da je gosp. Lazić radio u Marksistički centru u Sarajevu i obrazovao se kao nacionalista. Kao intelekgualac nije se izjasnio o "dvije škole pod jednim krovom", ustaškim nazivima u Mostaru, što je preneseno iz Hrvatske. Svoje znanje stavio je funkciju zagovaranja trećeg entiteta u BiH." Sram vas bilo. Srećom pa me čitatelji "Danasa" poznaju!

  3. Mile Lasić: Ništa niste naveli argumentovano što bi pobilo moje navode. Uopćene fraze, što ne bi trebao biti Vaš nivo. Očito da je knjiga pisana i za nalogodavce, vjerovatno su je i finansirali. Da bi čitaoci u Sr. Vaše navode lakše shvatili, uzmino hipotetički da je KiM entitet u Srbiji, imalo bi 25% stanovništva države, ili bi po BH kriteriju bili konstitutivni narod, te u konsocijacijskim situacijama učestvovali u organima vlasti, u državnoj administraciji, javnim preduzećima itd. sa 50%, kao i Srbi.

  4. Mile Lasić: Očekivalo bi se da u odgovoru iznesete neke argumentovane stavove, koji bi ukazvali na lažno navedene konstatacije. Služite se općim frazama, što ne bi trebao biti Vaš nivo. Vjerovatno ste zastupali i one koji su finansirali izdavanje knjige. Da bi čitaoci lakše shvatili Vaše konsocijacijske situacije ili stavove, hipotetički uzmimo da je KiM u sastavu Sr. imalo bi 25% stanovništva države. Po BH kriterijima Albanci bi bili konsitutivni narod, i imali pravo da učestvuju u vlasti, državnoj administraciji, javnim preduzećima itd. sa 50%. Ovo o čemu pišete i čemu težite, i što opravdavate nema nigdje osim u BiH, i eventualno u diktatorskim zemljama.

  5. Hamo, opet špekulirate i uspoređujete neusporedivo: Hrvati u BiH nisu ničija dijaspora, niti su nacionalna manjina, jer su jedan od tri autohtona i konstitutivna bh. naroda, ili jedna od tri bh. ko-nacija, političkih naroda koji nisu više "etnija" a ne mogu kao ni druga dva postati "nacija država". Vremena tog modela su prošla, na redu su transnacionalne socijalizacije i senzibilna upravljanja razlikama, čime se uostalom bavim u mojpj knjizi"Transnacionalne socijalizacije, politike i institucije EU" (Sarajevo, 2016.). Utoliko se cijela BiH nalazi u tzv. idealnoj konsocijacijskoj situaciji, koja prosto vapi za senzibilnim metodama upravljanja razlikama, što podrazumijeva i tzv. institucionalnu jednakopravnost građana svih ko-nacija, građana pripadnika nacionalni manjina i građana koji se ne mogu ili ne žele izjasniti pripadnicima ni ko-nacija ni nacionalnih manjina. Njih je po popisu iz 2013. bilo circa 160.000. Ali, o aporijama multikulturalnosti se ne može govoriti bez potrebnih predznanja, pa toplo preporučam čitanje kultne knige Willa Kymlicke "Multikulturalno građanstvo" ili barem moje knjige "Aporije multikulturalnosti u svijetu i kod nas" (Sarajevo, 2014.) Uostalom, što mislim o ovim i drugim pitanjima svatko dobronamjeran se može uvjeriti na mojoj web stranici http://www.milelasic.com, mada je u pluhakiranom stanju, pa od 05. aprila više ne mogu na nju postavljati nove priloge. Sugeriram zbog toga pogledati i moju FB stranicu na kojoj postavljam sve tekstove, pa se tamo mogu čitati i aktualne kolumne posvećene mojemu radu u Ekspertnoj skupini za promjenu Ustava Federacije BiH. Tko bude pažljivo čitao lako će uvidjeti da ja nikad ne govorim o "trećem entitetu" nego o obrani svih identiteta putem spomenute institucionalne ravnopravnosti, kako bi se uopće moglo krenuti ka izgradnji "političke zajednice" jednakopravni ljudi u šansama bez obzira na njihov kolektivni identitet. U tom obzorju građani onih ko-nacija kojih je više imaju samo veće obveze a ne i veća prava u svakoj administrativnoj jedinici. Nadam se da ćete se potrudjeti i tim putom razumjeti koliko ste u prvoj reakciji bili naduti, neobaviješteni i grešni.. I u drugoj reakciji ste izgovorili neistinu špekulirajući o nalogodavcima za pojavljivanje ove knjige. Takvih jednostavno nema ako se odlučite da ne pripadate nijednoj stranci, ako izaberete ostati vjerni samo struci i savjesti. INađe se, srećom, tu i tamo poneki prijatelj među nakladnicima, pa se tako i pojavilo mojih 15 knjiga u posljednjih osam godina po povratku u BiH nakon 18 godina boravka u SR Njemačkoj u kontinuitetu, između egzila i azila, kako je to sjajno formulirao rođeni Mostarac, pokojni Predrag Matvejević …

  6. Vjerovatno znate mnogo o istoriji Bosne, da na ovim prostorima nisu živjeli hriščani – nego krstjani, tzv Bošnjani pripadnici manihejske (dualističke) Bosanske crkve, skoro sve do dolaska Turaka. Bilo je pokusaja nasilnog primanja katoličanstva od strane rimske kurije ili pravoslavlja od strane carigradske patrijaršije kojima je podlegao jedan dio stanovništva. Koliko je to bilo iskreno o tome ne postoje materijalni tragovi koje su vladari imali ili ostavljali na drugim prostorima: crkve, manastiri, razne zadužbine i sl. Sa dolaskom Turaka mnogi krstjani (dokaz stećci kao nadgrobni spomenici) i stanovnici prelazili su na islam kao i oni koji su primili novu vjeru katoličanstvo i pravoslavlje takodje su pojedini prelazili na islam, što dokazuju ista prezimena iz sva 3 naroda, kao Bošnjak, Kovačević, Hadžić, Nikšić i dr . Srbi kao ni Hrvati nisu kroz istoriju vladali Bosnom, mozda kratak period pojedinim dijelovima, prije je bilo obrnuto jer je Bosni pripadao jugoistični dio Srbije, pa u Hrvatskoj Jadran od Zadra do Stona. Čak i četnički ideolog Garašanin je u svojim NAČERTANIJAMA 1844 godine pisao da u BiH žive Bosanci 3 vjere; islamske, pravoslavne i katoličke. Hrvati i Srbi koji ne vuku korijene iz Srbije su Bošnjani, to im je porijeklo, a to što se sada tako zovu to je tzv. derivativno sticanje, pod raznim interesima, pritiscima i propaganda susjednih država. Prema tome floskula kontitutivni narodi služi samo dnevnoj politici, i toga nigdje nema u smislu vašeg zalaganja, jer nema univerzalne vrijednost, osim da su to narodi ili nacije koji dijele zajedničku teritorijalnu cjelinu jedne države.

  7. Dobro, Hamo, mislite kako god hoćete, ali ovo što ste napisali o "bogumilstvu" , manihejstvu i stećcima ili mramorovima, u konačnici o Crkvi bosanskoj, u međuvremenu je posve dovedeno u pitanje vrijednim studijama i istraživanjima. Sugeriram, zavirite u dobre studije pokojnog Dubravka Lovrenovića na ove teme!

Ostavite komentar


Društvo

Kako se 1. maj obeležavao u Jugoslaviji, a kako se proslavlja danas? 10

Kako se 1. maj obeležavao u Jugoslaviji, a kako se proslavlja danas?

Od raspada Jugoslavije i pada socijalizma u Srbiji proslavljanje Prvog maja dobilo je potpuno drugačiju konotaciju. Danas ljudi Dan radnika vezuju za celodnevno slavlje, uz roštilj i alkohol, pa uglavnom ni ne znaju šta ovaj praznik obeležava i zašto se slavi, iako su prava radnika trenutno gotovo nepostojeća.

Naslovna strana

Naslovna strana za 30. april, 1. i 2. maj 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Nataša Miljković, TV novinarka

Danas čitam od samog početka. Pomagao mi je u emisijama koje sam radila, ali i u životu u Srbiji mi je pomagao.