Od sredine novembra prošle godine svi dijabetičari u Srbiji imaju pravo na desetodnevnu produženu rehabilitaciju – edukaciju o trošku Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje (RZZO). RZZO i Specijlna bolnica „Merkur“ potpisali su ugovor po kojem ova zdravstvena ustanova svakodnevno treba da edukuje i medicinski zbrinjava 400 obolelih od šećerne bolesti.


Godišnje bi iz državne kase za ovaj vid lečenja obolelih od dijabetesa trebalo da se izdvoji oko 400 miliona dinara. Kada je program edukacije započeo pre tri godine, a vrnjačka Specijalna bolnica „Merkur“ dobila status Ncionalnog centra za prevenciju i edukaciju dijabetičara, činilo se da „šećeraši“ dobijaju odgovarajući tretman.

Sada, međutim, sve izgleda mnogo drugačije. Neko negde škrtari u odobravanju tzv. zelenih uputa za stacionarno lečenje. Prema poslednjim podacima, u Srbiji ima oko 630.000 registrovanih dijabetičara (8,6 odsto ukupnog broja stanovnika). Od toga je 88.000 na insulinskoj terapiji, a više od 540.000 na tabletama. Oni koji su na insulinskoj terapiji čine 13,9 odsto broja registrovanih, a kroz edukaciju je prošlo oko 33.000, ili 37,5 procenata. Od „preostalih“ više od 540.000 na oralnoj terapiji, od početka edukacije u novembru prošle godine, do kraja juna pravo na desetodnevani boravak iskoristilo je samo 2.000, ili 0,37 procenata.

Prema podacima Specijalne bolnice u Vrnjačkoj Banji, za prvih šest meseci ove godine 31 filijala RZZO (18 iz uže Srbije, sedam iz Vojvodine i šest sa Kosova i Metohije) na produženu rehabilitaciju – edukaciju uputilo je 5.137 dijabetičara, ili samo 0,82 odsto ukupnog broja registrovanih. Sa područja uže Srbije 18 filijala na lečenje je poslalo 3.155, među kojima prednjači Beograd sa 1.202, a na začelju su filijale u Pirotu (14), Požarevcu (18) i Zaječaru (32). Iz sedam vojvođanskih filijala stigla su 774 pacijenata, na vrhu tabele su Novi Sad (283), Pančevo (128) i Sremska Mitrovica (120), a najmanje je stiglo iz Kikinde – 19. Kosovsko-metohijske filijale su za šest meseci uputile 121 dijabetičara na edukaciju – Kosovska Mitrovica (69), Gračanica (32) i Gnjilane (20), iz Prištine, Peći i Prizrena ovih pacijenata nije bilo.

U Specijalnoj bolnici „Merkur“ ne znaju kako da objasne ovaj „fenomen“. Država daje sredstva, podrška je stigla i od direktora RZZO dr Aleksandra Vuksanovića, a pacijenata nema. Prethodnih meseci lekari ove zdravstvene ustanove obilazili su domove zdravlja u Srbiji, razgovarali sa izabranim lekarima, obaveštene su i lekarske komisije.

Pacijenti neobavešteni o svojim pravima

Činjenica je da malo obolelih od ove pandemijske bolesti zna za svoje pravo, ali u opisu izabranog lekara jeste i da preporuči edukaciju jer skoro da nema onih kojima dijabetes nije doneo makar jednu prateću komplikaciju. Za sada bez odgovora ostaje pitanje ko ugrožava jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na zdravstvenu zaštitu i lečenje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari