Povoljan geografski položaj, blizina Beograda na koridoru 10, do skoro nisu bili dovoljni da opština Pećinci izađe iz kruga nerazvijenih. Preduzeća i industrije nije bilo, pa je stopa nezaposlenosti bila visoka. Uz to, velike površine zemljišta nisu bile dovoljno kvalitetne za poljoprivredu, a to je posebno bilo izraženo u naselju Šimanovci.

Povoljan geografski položaj, blizina Beograda na koridoru 10, do skoro nisu bili dovoljni da opština Pećinci izađe iz kruga nerazvijenih. Preduzeća i industrije nije bilo, pa je stopa nezaposlenosti bila visoka. Uz to, velike površine zemljišta nisu bile dovoljno kvalitetne za poljoprivredu, a to je posebno bilo izraženo u naselju Šimanovci.
– Prvi pomak napravili smo kada je upravo na tom prostoru počela da se gradi industrijska zona. Uspeli smo da obezbedimo infrastrukturu za 350 hektara ali se na prve investicije čekalo nekoliko godina. Led su tek 2004. godine prvi probili Slovenci izgradnjom fabrike Jub boje, a za njima su došli Trimo, Perutnina Ptuj, Štamparija Modriani, Lož, Droga iz Portoroža… Najveći broj slovenačkih kompanija koje su odlučile da posluju u Srbiji, za svoja sedišta izabralo je upravo industrijsku zonu u Šimanovcima. Naravno, sada su tu i druge firme, poput Donkafe, Lagermarksa, Termomonta, kao i prva grinfild investicija britanske kompanije Albon. Iako su inostrane investicije prisutnije, i nekoliko domaćih kompanija našlo je interes da tu organizuje rad, čak je započela i izgradnja filmskog grada koju finansira Pink internacional – rekao je za Danas predsednik opštine Pećinci Nikola Pavković.
Naš sagovornik naglašava da je sve više investitora, zbog čega će tokom ove godine još 50 hektara biti pripremljeno za gradnju u industrijskoj zoni, a kada se do kraja ove godine budu okončali radovi na oko tri kilometara dugoj obilaznici oko Pećinaca, nova radna mesta biće otvorena u zonama koje će se formirati u naseljima Obrežu, Ašanji, Prhovu i Deču.
– Pećinci su, po glavi stanovnika imali najviši priliv investicija u Srbiji tokom prethodne dve godine, i to je bio jedan od razloga što smo ušli u MEGA projekat USAID, čiji je cilj podsticaj ekonomskog razvoja lokalnih sredina i privlačenje kapitala. Dodatni stimulans je i to što će za dva meseca biznismen srpskog porekla Martin Selak iz Čikaga pokrenuti izgradnju američkog univerzitetskog kampa „Tesla – Pupin“. Reč je naučno-istraživačkom centru koji će uz osnovnu namenu imati edukativnu ulogu i niz pratećih sadržaja koji će pomoći da obezbedimo i nove visokostručne kadrove – kaže Pavković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari