Do leta pod zaštitom 37.000 hektara u Vojvodini 1Foto: EPA/ MICHAEL NELSON

Ovogodišnja suša prepolovila je rod pojedinih poljoprivrednih kultura i još jednom upalila crveni alarm upozorivši državu da je krajnje vreme za izgradnju sistema za navodnjavanje o kojima se priča, ali slabo radi na njima već godinama.

Konkretne najave iz vlasti o finansiranju ovih sistema iz fonda Abu Dabi, namenjenog isključivo ovome, počele su da stižu tokom avgusta. Tada je počela izgradnja, međutim, dokle se sa tim stiglo na celoj teritoriji Srbije početkom novembra nismo uspeli da saznamo iz nadležnog Ministarstva poljoprivrede. Odgovore na to gde se grade sistemi, ko ih gradi, do kada su rokovi i koliko će biti uloženo u radove nismo dobili od 23. oktobra, uprkos tome što smo danima insistirali na njima.

Odgovori su, međutim, stigli iz Vode Vojvodine, koja je nadležna samo za radove u pokrajini, gde se sistemi grade na 11 lokacija.

– Kada se realizuju radovi na svih 11 lokacija, moći će se navodnjavati oko 37.000 hektara zemljišta, a radovi će koštati oko 1,5 milijardi dinara – rečeno je Danasu u ovoj kompaniji.

U Srbiji se trenutno navodnjava tek 100.000 do 150.000 hektara, a planovi države, o kojima je letos govorio ministar poljoprivrede Branislav Nedimović su da „moramo da povećamo kapacitete i da za ciklus od šest, sedam godina dođemo do 300.000, odnosno 400.000 hektara koji će biti pod sistemima za navodnjavanje, i to ne samo u Vojvodini“, rekao je tada Nedimović.

U Vodama Vojvodine za Danas kažu da se od avgusta radi na dvonamenskim sistemima „Međa“ i „Itebej I“ u opštini Žitište, „Jankov most I i II“ u opštini Zrenjanin, „Rečej“ u opštini Kula, zatim u Odžacima, Čoki, CS podsistem Ada, kao deo regionalnog hidrosistema Severna Bačka, potom i u Opštini Ada. Osim toga u prvoj fazi ovog projekta, kako ističu u Vodama Vojvodine, radi se i na regionalnim podsistemima Nova Crnja-Žitište, Tisa-Palić, kao i „Kula-Mali-Iđoš“.

U ovoj kompaniji napominju da su svi projekti izabrani po kriterijumu spremnosti projektne dokumentacije, stabilnosti izvora snabdevanja vodom, dobre saobraćajne infrastrukture, kvaliteta poljoprivrednog zemljišta, kao i mogućnosti da kanali uz manja ulaganja postanu dvonamenski.

Nakon što prva bude završena sledi i druga faza, u kojoj će se raditi na 13 projekata, kako ističu u Vodama, procenjene vrednosti 2,9 milijardi dinara, čime će se omogućiti navodnjavanje na još 46.266 hektara.

U ovoj kompaniji ističu kako je za pojedine projekte završena projektno tehnička dokumentacija, dok je za neke u završnoj fazi, sa predviđenim rokom završetka u prvoj polovini 2018. godine. Poslednjim rebalansom budžeta za 2017. godinu, 126 miliona dinara predviđeno je za pripremu projektno tehničke dokumentacije.

Sistemi za navodnjavanje finansiraju se iz fonda Abu Dabi, vrednog 100 miliona dolara. Trećina novca izdvojena je za prvu fazu koja je letos započeta i koja bi, kako je najavljeno iz Ministarstva, trebalo da traje između sedam i 12 meseci. Ministar poljoprivrede je najavljujući početak radova rekao da će u navodnjavanje ove godine biti uloženo 1,5 milijardi dinara.

„Stajanja nema u narednih 300 dana dok ne otpočnemo novu fazu, a na raspolaganju nam je još oko 80 miliona dolara za ove poslove i od naše umešnosti zavisi koliko ćemo brzo da radimo“, rekao je on.

Nedimović je najavio i radove u Mačvi, kod Šapca i Bogatića, međutim, kako smo saznali u opštini Šabac letos su započeti poslovi na pojedinim crpnim stanicama, ali za sada nisu daleko odmakli. Više informacije o sistemima u Mačvi i drugim delovima Srbije, zbog njihove nekooperativnosti, nismo uspeli da dobijemo od nadležnog Ministarstva.

Ko će moći da se priključi na kanalsku mrežu

U osmišljavanju koncepta dvonamenskog sistema navodnjavanja, kako kažu u Vodama Vojvodine, polazilo se od toga da svi korisnici koji poseduju zemlju duž kanalske mreže mogu direktno, tifonima, da se priključe na mrežu i navodnjavaju širinu od 400 metara sa obe strane kanala.

Koncept za regionalne hidrosisteme bio je da se na jedan region dovuče sva vodna infrastruktura koja će se staviti u funkciju navodnjavanja. Regionalni hidrosistemi su tehnički i tehnološki daleko kompleksniji od dvonamenskih.

U Evropi 20 odsto, u Srbiji tri

U Srbiji ima nekih 3,2 miliona hektara obradivih površina i dok se u Zapadnoj Evropi, na primer, pod sistemima za navodnjavanje nalazi ne manje od 20 odsto površina, u Srbiji se, prema podacima RZS, navodnjava svega tri odsto od ukupne obradive poljoprivredne površine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari