Iako je globalna ekonomska kriza duboko pogodila prodaju računarske opreme u Srbiji, kompanija Hjulit Pakard, jedan od najvećih proizvođača hardvera na svetu, odlučila je da upravo u našoj zemlji otvori jednu od samo nekoliko svojih specijalizovanih prodavnica kompjutera, u okviru pilot projekta kojim će se testirati da li ovakav maloprodajni format ima budućnost.

Nedavnom otvaranju HP-ove prodavnice u tržnom centru Ušće u Beogradu prisustvovao je i Ahim Katler, potpredsednik kompanije i generalni menadžer za personalne sisteme za centralnu i istočnu Evropu, koji u razgovoru za Danas potvrđuje da Srbija ima veliki potencijal rasta i da se prodaja računara brzo oporavlja uprkos velikom padu u 2009. godini.

Kada poredimo Srbiju sa regionom, kako se kotiramo po mogućnostima za rast i po trenutnom stanju tehnološke razvijenosti?

– Generalno, ekonomsko okruženje u regionu nije najbolje. Kada pogledate BDP, nezaposlenost, dug zemlje – nije najbolje. Mislim da je prema onome što sam video i pročitao situacija u svim zemljama u okruženju teška. Ali, kada se analizira stanje valuta, cene proizvoda koje idu naniže i kada se to uporedi sa situacijom od pre nekog vremena, vidi se da na tržištu sada postoje veoma privlačne ponude što bi trebalo da podstakne veću potrošačku tražnju. Očekujemo da u prodaji kompjuterske opreme u Srbiji maloprodaja učestvuje sa 60 odsto.

Da li je Srbija i dalje tržište u razvoju?

– Generalno posmatrano jeste. Kada pogledate koliko ljudi ima računare u poređenju sa razvijenim zemljama poput Velike Britanije ili Francuske, jasno je da ovde postoji daleko veći potencijal razvoja.

U kojim oblastima najviše?

– Mi želimo da budemo prisutni i snažni u svim oblastima. HP istorijski dolazi iz poslovnog okruženja i tu smo vrlo jaki, ali smo u poslednjih godinu dana mnogo investirali u potrošačkom segmentu, tako da očekujemo da u toj oblasti ostvarimo veći rast nego u drugim segmentima.

HP je broj jedan u proizvodnji laptop računara, ali očekuje se da bi Acer uskoro mogao da preuzme vođstvo u tom segmentu po broju prodatih uređaja. Da li je promena potrošačkih navika imala negativan uticaj na vas?

– Mislim da je na globalnom nivou HP u mnogo snažnijoj poziciji od konkurencije. Ako pogledate geografski doseg, HP je prisutan u svakoj državi na ovoj planeti i u svakoj smo na prvoj ili drugoj poziciji. Imamo veoma uspešnu delatnost u poslovnom segmentu u kojem taj konkurent, na primer, nije prisutan, tako da očekujem da će HP održati lidersku poziciju na tržištu.

Tablet računari su sada veoma popularni i HP ima svoj uređaj u tom segmentu. Da li očekujete da će interesovanje za taj segment opstati i da li će tablet računari kanibalizovati neke druge proizvode, poput netbuk kompjutera?

– Ako pogledate na evropskom nivou, dani velikog rasta tržišta netbuk računara su već završeni. Taj segment je imao veoma brz rast, ali već sada se vide neke promene. Postoji više razloga zašto rast više nije toliki kao ranije, a jedan od njih je to što postoji određena kanibalizacija između netbukova, većih smartfonova ili tableta.

Koliko je Srbija pogodno tržište za takve uređaje?

– Skoro da sam u iskušenju da pitanje vratim vama – da li vi mislite da je srpsko tržište toliko drugačije od ostalih tržišta?

Verovatno nije u odnosu na region, ali u odnosu na razvijena tržišta poput Britanije ili Francuske, sigurno jeste.

– Ali, vremenom, sva tržišta će doći na isti nivo. Međutim, ako veliki deo stanovništva nema računar, onda tablet verovatno neće biti prvi uređaj koji će ljudi kupiti. To je skupa spravica. Sa njom možete da uradite određene stvari, ali neke druge ne možete. Ubuduće, kada budete išli da kupite svoj prvi PC, to će verovatno biti noutbuk. Dakle, ranije je prvi računar bio desktop, a sada je to laptop.

Oporavak se vidi

– Jedna od karakteristika tržišta u razvoju je to što je, za razliku od razvijenih država, u njima rast vrlo veliki, ali kad dođe kriza onda je i pad vrlo brz. S druge strane, i oporavak je takođe uglavnom veoma snažan. Prošle godine smo zabeležili veliki pad u poslovanju u regionu zbog krize, ali istovremeno, ove godine smo već videli veliki oporavak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari