Tržište je odavno reklo da 1 evro grčkog duga ne vredi više od 50 centi, ostalo je samo da ovaj otpis od 50 odsto, koji je već obavilo tržište, priznaju i političari, kaže za Danas profesor Đorđe Đukić, pred današnji sastanak najviših predstavnika EU posvećen Grčkoj.


U evropskim medijima, povodom tog sastanka, cirkuliše nekoliko mogućih rešenja za nemogućnost Grčke da svoje prispele dugove finansira. Najinteresantnije među njima je da Grčkoj deo duga bude otpisan, da ona zadrži evro kao valutu, ali da izadje iz evropske monetarne unije. „Kao na Kosovu evro bi mogao i dalje da bude u opticaju, što ne bi trebalo da dodatno podstakne već duže vreme registrovani odliv kapitala. Za Grčku i druge članice monetarne unije, to bi bio šok, ali ne neizlečiv“, tvrdi nemački dnevnik „Frankfurter algemajne cajtung“.

Uz napomenu da ideju nije video u originalu i temeljno razrađenu, profesor Đukić kaže da bi „varijanta sa izlaskom iz monetarne unije, a zadržavanjem evra značila da se Grčka otkačuje od principa Mastrihta, relaksira se politika države, a inflacija može opet biti faktor u igri kao nešto što usklađuje javne finansije, inflacija može da pojede deficite koje imaju“. Ali u tom slučaju, kaže profesor Đukić, Grčka više ne bi mogla da računa na pozajmljivanje novca od banaka uz garanciju Evropske centralne banke, a ti izvori čine znatan deo njenih aktuelnih kredita, nego bi morala da mobiliše štednju po mnogo višim kamatama, a da se sama na međunarodnom finansijskom tržištu po mnogo višim kamatama zadužuje.

Sem ovog, u razmatranju su najmanje još dva scenarija: da grčke državne obveznice dugoročno budu zamenjene evrobondovima, da privatni poverioci Grčke preuzmu svoj deo finansijske odgovornosti, da se Grčkoj otplata duga produži, ali bez otpisa i najzad da joj se poveća pomoć, ali uz garancije, recimo u vidu učešća evropskih partnera u vlasništvu nad grčkim društvom za privatizaciju.

Evropska komisija grčke finansijske deficite procenjuju na 9,5 odsto bruto domaćeg proizvoda(BDP) za ovu i 9,3 odsto BDP-a za sledeću godinu. Državni dug će ove godine iznositi 157,7 odsto, a sledeće 166,1 odsto BDP-a. Procenjuje se da će grčka ekonomija u ovoj godini imati pad od 3,5 odsto, a u sledećoj godini rast od 1,1 odsto. Stopa nezaposlenosti će rasti sa ovogodišnjih 15,2 odsto na 15,3 odsto sledeće godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari