Kiše odložile setvu pšenice u Srbiji 1Foto: Pixabay/Nottmpictures

Kiše su u Vojvodini zaustavile pripremu zemljišta za setvu pšenice, raži, ječma i ovsa, iako je počeo optimalan rok, rekao je danas pedsednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije Jovica Jakšić.

On je za Betu rekao da je „godina čudna“ i da je poslednjih dana u pojedinim delovima Vojvodine palo po 30 litara kiše po kvadratu i da ne može da se radi, a da je optimalan rok za setvu od 1. do 25. oktobra.

„Padavine su neravnomerne, negde je suva zemlja, a negde prevlažna, pa je veoma malo zemljišta pripremljeno za setvu pšenice“, rekao je Jakšić.

Prema rečima stručnjaka za poljoprivredu Milana Prostrana, u Srbiji se retko kada u optimalnom roku zaseje pšenica, prošle godine samo 40 odsto od oko 550.000 hektara zasejanih površina.

To, kako je rekao, nije dobro i utiče na prinos, pa bi trebalo ubrzati berbu kukuruza jer se pšenica seje uglavnom na tim njivama, da bi se setva završila u poželjnom roku.

„Poljoprivrednici su ove godine motivisaniji za setvu pšenice jer je cena bolja nego prošle godine i kilogram košta 17-18 dinara, a prošlogodišnja je dostizala i cenu od 21 dinar“, rekao je Prostran.

Dodao je da je kvalitet ovogodišnjeg roda bolji nego prošle godine i da će rasti tražnja kada počne izvoz, a počeće uskoro jer je potrebno da pšenica posle žetve dva meseca „odleži“ zbog vlage.

Prostran je rekao da će za izvoz biti oko 1,5 miliona tona pšenice iz ovogodišnjeg roda od 2,9 miliona jer za domaću potrošnju treba oko 1,4 miliona tona.

„Kvalitet pšenice je dobar i možda će moći da se izvozi i na probirljivija tržišta kao što je Egipat koji za nacionalno jelo ‘kus kus’ koristi specijalnu vrstu brašna“, rekao je Prostran.

Pšenica je, kako je rekao, vodeća kultura u Srbiji i to poljoprivrednici znaju, zbog toga što može da se čuva dve godine, a da ne izgubi kvalitet.

Razlog da se zaseju veće površine od prošlogodišnjih je, prema njegovim rečima i epidemija, pa treba obezbediti zalihe žita.

Prostran je istakao da poljoprivrednici treba da promene naviku i ne seju pšenicu koja nije deklarisana jer je u tom slučaju rod za 50 odsto slabiji.

„Treba iskoristiti ponudu države da se robnom razmenom merkantilne, odnosno pšenice za ishranu, dobije semenska pšenica“, rekao je Prostran.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari