Rezultati kontrole vode za 2012, kao i za prvih šest meseci 2013. godine ne odstupaju od rezultata višegodišnjih kontrola. To znači da je voda za piće u Srbiji konstantnog kvaliteta, mada su uočene velike regionalne razlike. To praktično znači da u nekim delovima Srbije, mislim pre svega na Kolubarski i Moravički okrug, voda u potpunosti ispunjava domaće i međunarodne standarde, dok je u nekim regionima neophodan visok stepen prerade, kako bi se obezbedila zdravstvena ispravnost – komentariše za Danas dr Snežana Dejanović iz Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.

Ona ukazuje i na to da pijaća voda može biti hemijski i/ili mikrobiološki neispravna. Najčešći parametri hemijske neispravnosti su mutnoća, povišene koncentracije gvožđa, mangana, amonijaka, nitrita, nitrata, rezidualnog hlora, opterećenost organskim materijama. Dodaje, takođe, da mnogi uzročnici hemijske neispravnosti nemaju veliki uticaj na zdravlje, već samo menjaju boju, miris i ukus vode.

– Ipak, na neke od parametara neispravnosti treba obratiti posebnu pažnju, naročito ukoliko njihove koncentracije znatno prelaze maksimalno dozvoljene vrednosti. U tu kategoriju spadaju arsen, nitrati, nitriti i trihalometani. Rezultati istraživanja sprovedenih u svetu pokazali su da dugotrajna izloženost povišenim koncentracijama tim materijama iz vode ugrožava zdravlje ljudi i može dovesti od ozbiljnih oboljenja. Nitratni joni, na primer, odgovorni su za pojavu methemoglobinemije kod odojčadi, dok je arsen dokazani kancerogen – upozorava naša sagovornica.

Kada je reč o mikrobiološkoj neispravnosti vode u vodovodima, najčešći uzročnici, u više od 70 odsto slučajeva, su aerobne mezofilne bakterije koje, sa zdravstvenog aspekta posmatrano, nemaju veliki značaj.

– S druge strane, međutim, prisustvo patogenih bakterija u vodi za piće nije dozvoljeno jer mogu izazvati želudačno-crevne i druge infekcije. Pojava oboljenja nastalih kao posledica korišćenja mikrobiološki neispravne vode za piće prati se kroz podatak o broju registrovanih hidričnih epidemija i broju obolelih u tim epidemijama. Na sreću, u proteklom desetogodišnjem periodu nije regisrovana ni jedna epidemija nastala kao posledica korišćenja mikrobiološki neispravne vode iz vodovoda koji su, inače, pod kontinuiranom kontrolom – ističe Dejanović i podseća da je neophodno je da se stepen izloženosti faktorima rizika iz vode za piće spusti na što niži nivo ili potpuno eliminiše.

Na pitanje ko je odgovoran za to što je voda u Zrenjaninu godinama problematičnog kvaliteta, a od nedavno i u Užicu, naša sagovornica kaže da je ta oblast regulisana Zakonom o bezbednosti hrane, i da je odgovornost na proizvođaču, odnosno distributeru. Sudeći prema rezultatima ispitivanja pijaća voda iz gradskih vodovoda u Srbiji različitog je kvaliteta, u zavisnosti od regiona, i u pojedinim slučajevima zahteva fizičko-hemijsku obradu, kako bi mogla da se koristi za piće. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode poverena je lokalnim institutima i zavodima za javno zdravlje, koji rezultate mesečnog ispitivanja dostavljaju Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Godišnjeg izveštaja o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće iz centralnih vodovodnih sistema ta referentna institucija dostavlja Ministarstvu zdravlja. Izveštaj je dostupan javnosti na sajtu Instituta „Batut“.

Šta kaže Zakon

– Prema Zakonu o bezbednosti hrane i pratećim zakonskim propisima, voda za piće, računajući i flaširanu, spada u red namirnica. To dalje znači da o zdravstvenoj ispravnost vode brine proizvođač, odnosno distributer, dok zabranu upotrebe propisuje Republička sanitarna inspekcija na osnovu rezultata ispitivanja zdravstvene ispravnosti i stručnog mišljenja lekara, specijalista higijene iz instituta i zavoda za javno zdravlje u čijim se laboratorijama ta ispitivanja obavljaju. Odluka sanitarne inspekcije o zabrani upotrebe vode za piće i pripremu hrane može biti na snazi duži vremenski period, kao na primer u Zrenjaninu gde je zbog povišene koncentracije arsena, zabrana na snazi još od 2004. godine – kaže za Danas dr Snežana Dejanović iz Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari