Subvencije investitorima nužne, ali bez strategije ne daju efekte 1S otvaranja fabrike Jura; Foto: Nenad Đorđević / Fonet

Gotovo sve značajnije strane investicije u Srbiji privučene su državnim subvencijama za zapošljavanje radne snage. To su činile i vlade do 2012. godine, a tu praksu su preuzeli i naprednjaci. Nekada je privilegija zvana subvencije, odnosno davanje novca građana Srbije, bila rezervisana samo za strane investitore, ali nakon donošenja novog Zakona o ulaganjima to pravo imaju i domaći.

P { margin-bottom: 0.21cm; }

Sudeći po izjavama čelnih ljudi u Vladi, dodela subvencija predstavlja strategiju koja bi trebalo da srpsku privredu digne na noge. S druge strane, građani sa negodovanjem gledaju na posezanje države u „njihov džep“, jer se novac koji bi mogao biti usmeren, recimo, u školstvo ili zdravstvo, odvaja kako bi se, između ostalog, investitorima omogućilo sticanje profita. Stručna javnost pak smatra da praksa subvencionisanja investitora jednostavno mora da se primenjuje u Srbiji, ali da to nikako nije, niti može biti, strategija za ekonomski oporavak zemlje.

U Ministarstvu privrede za Danas ističu da je na ukupan iznos investicija od skoro dve milijarde evra, odobreno oko 420 miliona evra podsticaja, što je uposlilo oko 60.000 ljudi. Samo tokom prošle godine je izdvojeno oko 98,4 miliona evra za 23 investitora po toj osnovi.

– Ali to su samo najlakše merljivi rezultati. Takvim pristupom ostvareni su i mnogi drugi efekti… naplata poreza po svim osnovama, naplata doprinosa, naplata taksi, dažbina… ostvarena saradnja sa velikim brojem domaćih preduzeća, pozitivan uticaj na spoljnotrgovinski bilans, podizanje nivoa pozitivnog poslovnog ambijenta, uvođenje novih tehnologija – smatraju u Ministarstvu privrede.

Ističu da politika podsticaja nije naš izum, već da je to prosto praksa koju koriste i druge države, primera radi Slovačka, Mađarska, Češka, Španija, Irska itd, kako bi rešile pitanje nezaposlenosti i diversifikovale svoju ekonomiju.

– Osim toga, na taj način daje se zamajac novom procesu industrijalizacije u zemlji. Takođe, u Srbiju dolaze i nove tehnologije. Tako su putem tog instrumenta u Srbiju došle kompanije Simens, Panasonik BOS, Leoni, YURA, Beneton, Swarovski, NCR, Magna, PKC, Lear, Delphy, Calzedonia itd.

Što se tiče kontrole kako se sredstva troše, ističu u Ministarstvu privrede, ona u ranijem periodu nije postojala.

– Sada je uspostavljena detaljna kontrola tih projekta koje sprovodi naše ministarstvo i to se radi na dnevnom nivou. Rezultat te kontrole su 94 raskinuta ugovora, bilo zato što nisu poštovane ugovorne obaveze ili su nedostajale važeće bankarske garancije, bilo da je u pitanju sporazumni raskid. Uveden je red i sada se tačno zna kako se novac dodeljuje i kako se kontrolišu ugovorne obaveze – kažu u Ministarstvu privrede.

Kontrola se ostvaruje tako što se redovno prati obaveza zaposlenja preko Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, a iznos ulaganja je dužan da potvrdi ovlašćeni nezavisni revizor, pri čemu je najvažnije da se prilikom isplate svake tranše mora dostaviti važeća bankarska garancija koja garantuje eventualni povraćaj novca. U slučaju da dođe do raskida ugovora isplaćeni novac se vraća u budžet aktiviranjem bankarske garancije, a korisnik takođe duguje i zakonsku zateznu kamatu.

LJubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kaže za Danas da su subvencije države investitorima „nužno zlo“ i u datom trenutku jedini način za privlačenje stranog kapitala u Srbiju.

– Jednostavno, poslovno okruženje u Srbiji nije uređeno i investitori traže garancije da će uspeti da povrate novac koji ulože. U tom smislu traže i brojne povlastice a jedna od njih jeste i subvencionisanje plata zaposlenima. To je investitorima isplativo, pa je to i razlog zašto strani kapital dolazi u Srbiju. Sa druge strane oni su potrebniji nama nego mi njima zbog velike nezaposlenosti i generalno lošeg stanja srpske privrede, pa nema mnogo mesta za pregovore. Vlada je jednostavno prinuđena da investitorima da subvencije ili da rizikuje da oni odu negde drugde – objašnjava Savić.

Prema njegovim rečima, to što su Srbiji potrebni investitori ne znači da država treba da dozvoli kršenje radničkih prava i sopstvenih zakona.

– Radnici koji rade kod stranih investitora koji su dobili subvencije, veoma su slabo zaštićeni. Prinuđeni su da ćute i rade, prihvataju teške uslove a ne smeju sindikalno da se organizuju niti dignu glas zbog nepravde, plašeći se da im ugovori neće biti obnovljeni, odnosno da će izgubiti posao i ugroziti egzistenciju svojih porodica. Za to je apsolutni krivac država koja je neadekvatnim zakonskim rešenjima poslodavcima dozvolila da se tako ponašaju prema radnicima. Kada to kažem, ne mislim na sve strane investitore. Neki od njih se zaista ponašaju korektno, ali ima i onih koji zaista šikaniraju radnike, što je nedopustivo – naglašava Savić.

On ističe da prilikom potpisivanja kupoprodajnih ugovora sa poslodavcima treba jasno precizirati šta su to osnovna radnička prava koja ne smeju da se uzurpiraju kao i to da se ustavne slobode i prava građana ne mogu kršiti.

– Očito da nadležni državni organi ne vrše adekvatnu kontrolu kada je reč o ponašanju poslodavaca koji su dobili subvencije prema radnicima. S obzirom da je reč o novcu poreskih obveznika koji se izdvaja za subvencije, kontrole da li ima nepravilnosti bi morale da budu i detaljne i česte, a zakonska regulativa prilagođena tome da se mogućnost bilo kakvog šikaniranja radnika eliminiše. Sasvim je jasno da su državi potrebne investicije, naročito strane, ali sa druge strane država je dužna i da štiti sva prava svojih građana pa tako i radnička – kaže Savić.

Iako smatra da je subvencionisanje poslodavaca zarad otvaranja novih radnih mesta potrebno Srbiji, naš sagovornik dodaje da to ipak ne može da izvede privredu Srbije na zelenu granu.

– Drugim rečima privreda Srbije se sigurno neće oporaviti samo tako što će se investitorima davati subvencije. Do toga može doći samo tako što će se u Srbiji popraviti poslovni ambijent i što će investitori ulagati ne zato što će dobijati povlastice već jer će Srbiju prepoznati kao dobro i isplativo tržište u koje valja investirati jer će se ulaganja višestruko isplatiti i bez subvencija. Jednostavno subvencionisanje stranih investitora nije dovoljno da bi se realizovala reindustrijalizacija u Srbiji. A bez reindustrijalizacije, srpska privreda ne može doći na „zelenu granu“. Da bi se to ostvarilo potrebno je iz temelja promeniti strategiju razvoja privrede. Država bi morala da stvori takve uslove u kojima će reindustrijalizacija biti moguća a industrijska preduzeća respektabilna i poželjna za preuzimanje od strane stranih kompanija – kaže Savić.

Partije ne vide dalje od mandata

Srbija bi morala da ima dugoročnu strategiju privrednog razvoja, ali je to nemoguće jer stranke na vlasti ne razmišljaju izvan svojih mandata stečenih na izborima, tvrdi profesor LJubodrag Savić. On kaže da bi na oporavak privreda mogla da računa ako bi se stvorio ambiciozan i održiv plan sa projekcijom na duži vremenski period nakon čijeg isteka bi došlo do prvih rezultata. „Ali, partije na vlasti jednostavno ne mogu da čekaju tako dugo jer im mandati ističu, pa se opredeljuju za polovična i druga rešenja koja ne obezbeđuju razvoj“, zaključuje Savić.

Spisak kompanija koje su dobile subvencije za zapošljavanje radne snage u 2015:

1. Trendtex 776.239 evra

2. Delphi Packard 18,3 miliona evra

3. Hutchinson 2,2 miliona evra

4. NCR 14 miliona evra

5. Falke Serbia 853.497 evra

6. Yura, Leskovac 951.506 evra

7. MEI TA Europe 22,7 miliona evra

8. Contitech Fluid Serbia 3 miliona evra

9. MDG 960.000 evra

10. Swiss Papier 234.000 evra

11. Aster Tekstil 1,6 miliona evra

12. IGB Automotive Comp 1,4 miliona evra

13. Leoni WCS 677.216 evra

14.Weibo-Grouup 12 miliona evra

15. Banja Komerc Bekament 500.000

16. SR Technics Services 420.000 evra

17. LEAR Corporation 9,5 miliona evra

18. Teklas Automotive 4,7 miliona evra

19. Masterplast YU 2 miliona evra

20. Streit Nova 4,2 miliona evra

21. Johnson electric 19, 2 miliona evra

22. Real Knitting 750.000 evra

23. VNB KNITTING 303.178 evra

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari