Uoči očekivane nove globalne krize, na koju upozoravaju i ekonomisti i Međunarodni monetarni fond, održava se ovogodišnji 46. Svetski ekonomski forum, u švajcarskom zimskom centru Davos, a od juče pa do subote biće to tribina na kojoj će politička i ekonomska elita, 2.500 najuspešnijih ljudi iz biznisa i oko 40 šefova država i vlada, pokušati da odgovori na nove izazove.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Slogan ovogodišnjeg okupljanja je „Četvrta industrijska revolucija“, a svetska ekonomija, koja još trpi posledice prvog kriznog udara iz 2008. sa novim koji su se potom nadovezali, sada očekuje još jedno posrtanje pod teretom niskih cena sirovina i energenata, usporavanja kineskog ekonomskog buma, ali i zbog narastajućih problema sa nekontrolisanim prilivom migranata, terorizmom i nezaposlenošću.

Konferencija je juče otvorena serijom panela na kojima su učestvovali operativna direktorka Fejsbuka Šeril Sandberg, generalni direktor Majkrosofta Satja Nadela, nemački predsednik Joahim Gauk, kanadski premijer DŽastin Trudo, a najavljen je i potpredsednik SAD DŽo Bajden, sa sopstvenim stavom o turbulentnim vremenima sa kojima je globalna ekonomija suočena. Osim američke delegacije, koja je od osnivanja foruma ove godine najbrojnija, najavljeno je i prisustvo predsednika Argentine Maurisija Makrija, izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, britanskog premijera Dejvida Kamerona, francuskog premijera Manuela Valsa i novoizabranog kanadskog premijera DŽastina Trudoa. Kako prenose agencije, među zvanicama su i holivudske zvezde, Leonardo Dikaprio i Kevin Spejsi, ali je izostalo učešće najmoćnijih lidera – Angele Merkel, Vladimira Putina, Baraka Obame niti Si Đinpinga. Oni su poslali zamenike, što su učinili i premijeri još nekih zemalja, poput Poljske, Mađarske, Turske…

Osim ekonomske krize koja brine svetsku elitu, druga najvažnija tema foruma je evropska migrantska kriza, a upravo na tom panelu predviđeno je izlaganje i srpskog premijera Aleksandra Vučića, sa temom „Od migracija do integracije“. Uz ocenu da „Srbija u Davosu ima čime da se pohvali“, Vladina kancelarija je saopštila i da će se premijer Vučić na marginama skupa sastati sa stotinak državnika i investitora, kao i predstavnika međunarodnih finansijskih institucija.

Osim iskustava Srbije u zbrinjavanju migranata, Vučić je na zvaničnom portalu Foruma objavio autorski tekst pod naslovom „Budućnost srpske ekonomije“ u kome tvrdi da naša zemlja, „ukoliko sprovede ekonomske reforme, a prvi rezultati pokazuju da hoće, može postati ekonomski tigar jugoistočne Evrope“. On naglašava da je potencijal za privredni rast u Srbiji veliki, a da će strukturne i ekonomske reforme, koje preduzima Vlada, biti ključ za pokretanje tog rasta. „Ukoliko to budemo mogli da uradimo, a prvi rezultati pokazuju hoćemo, očekuje se da će Srbija postati ekonomski tigar jugoistočne Evrope,“ piše premijer. On je dodao da Srbija, iako je na raskrsnici između Istoka i Zapada, posvećena stvaranju društvenog i ekonomskog sistem zasnovanog na zapadnim standardima, ali i na unapređenju ekonomskih odnosa sa istočnim partnerima, i na polju ulaganja i u trgovini.

On je uveren da male zemlje ne treba da pokušavaju da promene globalna pravila igre već da donesu ispravnu politiku kako bi najbolje iskoristile područja na kojima beleže rast i stvorila nova. On je naveo da je zadovoljan prvim rezultatima dosad sprovedenih reformi, ali kaže da su ambicije mnogo više. „Investicije u fizički kapital u Srbiji su još uvek za jednu šestinu manje nego što je stopa potrebna da bi se dostigla planirana stopa rasta od preko četiri odsto. Srbija, taj kapital namerava da ojača povećavajući javna ulaganja u infrastrukturu i stvarajući povoljno okruženje za rast privatnih ulaganja, kroz rešavanje problema preterane birokratije i poboljšanjem efikasnosti pravnog sistema“, piše Vučić u autorskom tekstu

Era niskog privrednog rasta

– Svet je zaglavljen u eri niskog privrednog rasta, a jedan od razloga zbog kog je ubrzanje nemoguće, je što centralne banke zemalja sveta takoše imaju poteškoće sa podizanjem kamatnih stopa – izjavio je prvog dana održavanja foruma direktor švajcarske banke UBS Aksel Veber, ukazujući da, pošto su isparile nade u snažan oporavak, Međunarodni monetarni fond već u trećem kvartalnom izveštaju zaredom, smanjuje prognozu svetskog ekonomskog rasta, a u poslednjem iz januara predviđeno je da ta stopa iznosi 3,4 odsto.

Upozorenje Evropi

Međunarodni monetarni fond upozorio je Evropu da će se suočiti sa ekonomskim posledicama izbegličke krize i apelovao na bolju integraciju izbeglica. Slično upozorenje, prenose agencije, stiglo je i iz američke privatne obaveštajne agencije Stratfor, koja je upozorila da će će se izbeglička kriza nastaviti u cikličnim talasima. Nakon smanjenja u prvim mesecima ove godine, zbog niskih temperatura, tokom leta se očekuje daleko veći broj ulazaka migranata, zbog čega će kontrole na granicama postati učestalije a zemlje na „balkanskoj ruti“ manje tolerantne prema migrantima. Stratfor predviđa da će se pod pritiskom migranata ili smanjiti broj članica Šengena ili će sloboda kretanja na neki način biti ograničena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari