Vučićev paradoks 1Foto: Printscreen/Pink

Ko nije bio siguran da se bliže izbori, najnovije najave predsednika Srbije i člana Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića otklonile su dilemu.

Predsednik koji uvek raspolaže sa raznoraznim istraživanjima uočio je koji su najveći problemi stanovništva i odlučio da ih iskoristi u predizborne svrhe.

On je prvo putem Instagrama, a onda i RTS, poručio da će od septembra ograničiti cene u prodavnicama, kamatne stope na kredite, pominjao je nešto, mada šturo, oko cene drva za ogrev. I najavio je inicijativu da se menja i Ustav kako bi se sačuvao jedini dom zadužene porodice od izvršitelja.

Sad, predsednik se našao u nezgodnoj situaciji. Kako krenuti u spašavanje siromašnih, a istovremeno tvrditi kako imamo snažnu ekonomiju, jednu od najbržerastućih u Evropi.

Vučićev paradoks 2
Miloš Obradović Foto: Luca Marziale / Danas

Kako svaliti krivicu na izvršitelje, a sam si odgovoran za njihovo postojanje, za zakonska rešenja, a državni organi se nisu nešto pretrgli oko zaštite građana ni kada je bilo zloupotreba, nameštenih licitacija itd. U svakom slučaju, ako će se menjati zakon ili čak Ustav, to se neće skoro desiti, ako ikako. Mada je od svih mera koje je predsednik nabacao ova zaista jedna iza koje bi svi stali. A opet, koja banka će dati stambeni kredit i uzeti hipoteku na jedini stan porodice ako ne može da ga proda ako prestanu da plaćaju rate?

Još jedan problem je, pošto već pomažemo siromašnima, kako „hendlovati“ to što struja poskupljuje od septembra, a još će se smanjiti prag za „crvenu“ zonu, najskuplju struju, pa će oni koji se greju na struju, ministarka energetike kaže svega sedam odsto domaćinstava, biti pogođeno mnogo, mnogo više.

Tako predsednik mora da pravi bizarne konstrukcije kao na primer: „Razumevajući da imamo i dalje niže srednje klase, manje nego ikad u istoriji, ali moramo o njima da vodimo računa“. Dakle priznajemo da imamo siromašnih, tzv. nižu srednju klasu, ali naravno najmanje u istoriji.

Ima tu problema i kako se prikazati kao zaštitnik od zlih trgovaca koji dižu marže kako hoće, a cene u Srbiji, i to najviše hrane, odeće i obuće i elektronike dostižu nivoe Evropske unije, dok plate zaostaju onoliko. I još skoro godinu dana Komisija za zaštitu konkurencije istražuje četiri trgovinska lanca zbog dogovaranja cena, za sad bez rešenja.

Da li nas čeka nova akcija „Naj-ultra-mega-giga bolje cene“ gde će parizer i odabrani proizvodi koje slabo ko kupuje biti reklamirani u sali za konferencije za medije u Vladi Srbije? Prethodne dve akcije izgleda nisu dale neke rezultate.

Jedino deluje izgledno da nateraju banke da ograniče kamate na kredite, jer iako je to već urađeno sa stambenim kreditima i dozvoljenim minusima, banke i dalje zarađuju rekordne profite, o kakvima mogu da sanjaju u drugim, a posebno zemljama iz kojih dolaze.

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari