Perito Moreno, argentinski glečer koji je krenuo na put 1Foto: pixabay/ Barescar90

Glečer Perito Moreno, deo je prirodne baštine Uneska, i površine slične veličini grada Buenos Ajresa. Za razliku od drugih glečera u Patagoniji, već duže vreme – nekoliko decenija, nije zabeleženo njegovo kretanje. Sada je krenuo da se povlači.

Posle nekoliko decenija mirovanja, poznati glečer Perito Moreno u južnoj Argentini povlači se sve brže, navodi se u istraživačkoj studiji.Glečer je poznato mesto u Patagoniji, deo je Nacionalnog parka Los Glasijares, koje je Unesko proglasio svetskom baštinom 1981. godine.

Glečer ima dobro definisane granice, odličnu pristupačnost i infrastrukturu (čak može da se hoda po njemu), što ovom području daje turistički potencijal. Primer je značajnog procesa glacijacije, kao i geoloških, geomorfoloških i fiziografskih fenomena izazvanih napredovanjem i povlačenjem glacijacija, koje su se odvijale tokom pleistocenske epohe, prenosi RTS.

Perito Moreno je jedan od najvažnijih glečera koji se odvaja od Južnog patagonskog ledenog polja koje se nalazi u južnom lancu Anda (Argentina i Čile). Ovo ledeno polje je poslednji relikt najvećih glacijalnih širenja koja su se dogodila od kasnog miocena do kasnog pleistocena. Glečer je dugačak oko 30 kilometara, širok oko pet kilometara i uzdiže se na visinu od 80 metara iznad nivoa mora.

Jedan je od retkih glečera u Južnom patagonskom ledenom polju koji se nije povukao tokom poslednjih 50 godina To ga čini posebnim u uslovima globalnog zagrevanja,pa je interesantna motivacija za brojna istraživanja.Perito Moreno je najpoznatiji glečer u Patagoniji i jedan je od najvećih rezervi slatke vode u svetu. Takođe je i jedna od popularnih turističkih atrakcija argentinske regije.

Gubitak leda glečera

Dok je lednik koji se nalazi u južnim patagonskim ledenim poljima gubio u proseku 34 santimetra debljine godišnje, u periodu između 2000. i 2019. godine, u poslednjih pet godina na godišnjem nivou smanjivao se za 5,5 do 6,5 metara, navodi se u studiji koju je vodio Moris Koh sa Univerziteta Erlangen, u Nemačkoj.

U nekim delovima lednik se povukao čak 800 metara u periodu od 2020. do 2024. godine.

Istraživači su lednik posmatrali radarskim sistemima, istraživali satelitskim snimcima i utvrdili na koji način su se menjale njegova visina, i površina.

„Ispod špica lednika nalazi se stenoviti greben, koji deluje kao tačka oslonca, koja je u dugom vremenskom periodu održavala ravnotežu lednika.Naši podaci pokazuju da se lednik trenutno odvaja od svoje sidrišne tačke”, rekao je autor studije Moris Koh.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari