Bogavac: Ako nema slobode za umetnost, onda nema slobode ni za koga i ni za šta 1Foto: Ivan Božić

Dobre i pametne vlasti kritičku umetnost vide kao jednu vrstu korektiva, izjavila je FoNetu direktorka Šabačkog pozorišta Milena Bogavac, koja smatra da pokušaj da se to ugasi predstavlja klasičan pokušaj cenzure.

„Umetnost mora da ima onu poziciju u jednom društvu koju ima kupatilo u jednom stanu – mesto gde treba istresti prljave stvari i sa njima se suočiti“, objasnila je Bogavac.

Kako je upozorila, ako nema slobode za umetnost, onda nema slobode ni za koga i ni za šta.

„Nema osobe koja se bavi pozorištem, a koja u ovo vreme konstantne cenzure nije osetila neku vrstu autocenzure ili zazora“, ukazala je Bogavac.

Dodaje da je situacija u njenom Šabačkom pozorištu, ipak, lakša, jer je tamošnja vlast drugačija u odnosu na centralnu. Zato su, kako kaže, i u drugačijoj poziciji u odnosu na ona pozorišta gde lokalna samouprava podržava „cenzuru vladajućeg režima“.

Bogavac smatra da živimo u vremenu kada su pozorište i politika potpuno zamenili strane, pa su političari počeli da se bave glumom, kreirajući spinove, fikcije i neke svoje priče i svetove.

„Sa druge strane, kada dođemo u pozorište, izgleda da tamo očekujemo potpunu istinu i da pozorište i pozorišni umetnici koji imaju pravo da kreiraju svoje svetove, treba da krivično odgovaraju za postupke koje kreiraju na sceni“, predočila je Bogavac.

Osvrćući se na krivičnu prijavu protiv glumca Branislava Trifunovića, ona je naglasila da se u predstavi „Pad“, u režiji Kokana Mladenovića, nije dogodilo cepanje zastave, a čak i da jeste, nije reč o krivičnom delu, već o legitimnom umetničkom činu.

„Priča o cepanju zastave je potpuno fabrikovana, ali to nije način na koji treba braniti taj slučaj i predstavu. Prema Krivičnom zakonu, zastava može da se pocepa u okviru opravdane drušvene, umetničke ili naučne kritike“, objašnjava Bogavac.

Ona podseća i na to da se na sceni svi predmeti koji služe glumačkoj igri zovu rekvizit, pa u ovom slučaju ne bi bila pocepana zastava, već rekvizit koji možda označava zastavu.

Bogavac ističe i da je reč o predstavi koja se bavi radničkim pravima koja su u Srbiji, prema njenoj oceni, verovatno na najnižem civilizacijskom nivou ikada.

„Ako vas ta situacija ne natera kao pozorišnog radnika da reagujete ili da na neki način isprozivate državu, onda tu nešto nije u redu“, rekla je Bogavac.

Prema njenom stavu, „onda ste u onom delu države i društva koji je u zaveri protiv radnika i svih nas koji se suočavamo sa timm problemima“.

Bogavac predlaže da Sindikat zaposlenih policije, koji je podneo krivičnu prijavu protiv Trifunovića, dobije od pozorišta neku fer ponudu za kupovinu karata i za osnovni paket pozorišnih radionica.

„Da utvrdimo šta su glumci, kakavu odgovornost imaju na sceni, a šta je odgovornost reditelja i autora. Zatim i da prođemo te momente Krivičnog zakona i kako on treba da se odnosi prema umetnosti“, zaključila je Bogavac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari