Ejdus: Vučić se ne zalaže iskreno za EU, služi mu za unutrašnje potrebe 1Foto: FoNet/Božana Pavlica

Kod malih i slabih autokratskih država, cilj spoljne politike je opstanak režima, izjavio je FoNetu profesor Fakulteta političkih nauka Filip Ejdus i ocenio da je naša spoljna politika mnogo više balansiranje između raznih delova biračkog tela, nego što ima međunarodne efekte.

Meni se čini da je naša spoljna politika prevashodno orijentisana na unutrašnju politiku, što je karakteristično za autokratske režime i slabe države, obrazložio je Ejdus.

On je, u serijalu razgovora Agreman o spoljnoj politici Srbije, precizirao da je cilj, pre svega, opstanak na vlasti, mada je primetio da i unutar vlasti postoje različite frakcije koje balansiranjem pokušavaju da se istisnu u prve redove vladajuće garniture.

Ejdus je istakao da je važno i ono što priča vlast, ali i što radi, navodeći kao primere odnos Srbije prema NATO i Evropskoj uniji.

Kako je protumačio, imate neku anti-NATO priču, dok ste u praksi veoma konstruktivan partner Alijanse.

S druge strane, priča je drugačija u slučaju EU, puna su usta evropskih integracija, a u praksi se ne radi mnogo na reformama vladavine prava, demokratskih institucija i svega drugog što bi zemlju trebalo da približi Uniji, predočio je Ejdus.

Šta zapravo vlast misli i šta su njene dugotrajne namere i strategije, o tome samo nagađamo, predočio je on i konstatovao da je to u politici najteže otkriti.

Teško je reći „da li Srbija nešto želi“, poput članstva u EU, ocenio je Ejdus, koji smatra da je metodološki čak teško i tumačiti šta bi predsednik Srbije Aleksandar Vučić želeo.

Bio bi sklon da zaključi da se kod Vučića ne vide indikacije iskrenog zalaganja za EU i ne bi ga začudilo da mu evropska agenda služi za unutrašnje političke potrebe da bi odstranio opoziciju.

Ne bi me iznenadilo da se Vučić preobuče u nekog progresivnog proevropskog političara koji bi želeo evropske investicije, standard, podršku velikih evropskih država, ali ne i evropske vrednosti, norme i vladavinu prava, izjavio je Ejdus.

Motive dobrih odnosa Srbije sa Rusijom i Kinom, on vidi kao posledicu javnog mnenja koje je naklonjeno saradnji sa te dve države, ali i kao „raspoređivanje rizika“.

U međunarodnim odnosima se ne stavljaju svi čipovi na jednog konja, nego se rizik podeli i onda jedna velika sila koristi protiv druge, što je strategija da se sačuvaju suverenost, autonomija i manevarski prostor, istakao je Ejdus.

On smatra da je to strategija koja može ponekad da donese rezultat, ali da je dugoročno problematična, i napominje da bi je preuzele i druge postkomunističke države da je vide kao dobitnu.

Kada ste mali, a želite da budete član EU, onda delujete kao nepouzdani partner koji leluja i nikome nije u potpunosti odan, obrazložio je Ejdus.

Prema njegovom viđenju, u nekim situacijama taktički se može bolje proći, kao u slučaju nabavke vakcine sa svih strana, ali dugoročno to sprečava put Srbije u EU.

Mnogo država ne gleda blagonklono na to lelujanje, očijukanje i specijalne veze sa Rusijom, posebno istočnoevropske zemlje, koje u Srbiji vide potencijalnog ruskog trojanskog konja u EU, upozorio je Ejdus.

Nikada neće primiti u svoje redove državu koja bi mogla da stavi veto na spoljnu poltiku EU prema Rusiji, niti zemlju koja se, kako je podsetio, pre neki dan sa Rusijom dogovorila da formira radnu grupu za borbu protiv „obojenih revolucija“.

To su pogrešni signali koji podrivaju našu strategiju ulaska u EU, smatra Ejdus i ukazuje da su i procesi u regionu zabrinjavajući.

Misli, pre svega, na komplikovanje situacije u Bosni i Hercegovini, zastoje u dijalogu Beograda i Prištine, ali i događaje u Crnoj Gori, koji su nedavno bili na ivici građanskog rata.

Ključne žarišne tačke se raspaljuju i normalno je očekivati da će zapadne zemlje, koje su uložile politički, ekonomski i ostali kapital u stabilizaciju i demokratizaciju regiona, da pojačaju diplomatske aktivnosti, kako bi sprečile imploziju na Balkanu, naglasio je Ejdus.

On inicijativu Otvoreni Balkan u načelu smatra dobrom, jer države regiona priprema za zajedničko evropsko tržište, slobodan protok roba, ljudi i kapitala.

Problem sa njom je što nije inkluzivna, jer su članice samo tri zemlje regiona, ali ne i ostale, i zato se plaši da ta inicijativa može da ima delimične rezultate.

Možda može da bude i kontraproduktivna, jer uvodi dodatne podele, umesto da ujedini, zakjučio je Ejdus.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari