Minić: Gradonačelnica Niša na naslovnoj strani Narodnih novina mnogo češće nego Vučić u tabloidima 1Zlatko Minić: Foto Medija centar Beograd

Gradonačelnica Niša, koja sprovodi funkcionersku kampanju, od 15. februara do danas pojavljivala se na naslovnim stranama niških Narodnih novina mnogo češće nego Aleksandar Vučić na naslovnicama provladinih tabloida, kaže za Danas Zlatko Minić iz Transparentnosti Srbija.

Ova organizacija radi monitoring izbora koji će se održati 3. aprila, a u okviru njega analizira i funkcionersku kampanju.

U uzorku od 26 funkcionera čija se eventualna funkcionerska kampanja istražuje ne nalazi se niška gradonačelnica Dragana Sotirovski, koja je i članica Predsedništva Srpske napredne stranke, ali je ona “praćena” u okviru kategorije “ostali funkcioneri SNS”, a putem naslovnih strana Narodnih novina.

Minić kaže da je gradonačelnica Niša u posmatranom periodu na naslovnicama ovog niškog privatnog dnevnog lista bila “apsolutno dominantna” u odnosu na sve druge funkcionere.

Ona se na naslovnim stranama pojavila čak 46 puta, od kojih 14 puta kao glavna vest, a bilo je dana kada je na naslovnicama bilo i više vesti vezanih za njene aktivnosti.

Minić: Gradonačelnica Niša na naslovnoj strani Narodnih novina mnogo češće nego Vučić u tabloidima 2
foto FoNet Kostadin Kamenov

“Sudeći po naslovnim stranama ovog niškog dnevnika, na kojima gradonačelnica apsolutno dominira, ona je ostvarila cilj funkcionerske kampanje. Kroz ovakvu promociju svojih aktivnosti kao gradonačelnice ona je ispunila svoj deo partijskih obaveza u predizbornoj kampanji. U tablodima je bilo mnogo manje Aleksandra Vučića nego niške gradonačelnice u ovim novinama”, precizira Minić.

U Nišu, inače, nisu raspisani lokalni izbori, a Sotirovski nije kandidatkinja na predsedničkim i parlamentarnim izborima 3. aprila.

Minić još kaže da se na naslovnim stranama Narodnih novina u ovom periodu po nekoliko puta pojavljuju Vučić, koji je predsednik Srbije, kandidat za predsednika u još jednom mandatu i predsednik SNS, te Danica Grujičić, nosilac liste “Aleksandar Vučić- Zajedno možemo sve“.

On dodaje da “funkcionerska kampanja” nije preciznije regulisana zakonima, već su u različitim zakonima regulisani samo pojedini njeni aspekti.

“Funkcionerska kampanja, recimo, nije regulisana izmenama medijskih zakona, odnosno Zakona o elektronskim medijima, koji je pominju. Ovim zakonom je propisano isključivo ponašanje dela medija, povodom dela aktivnosti dela funkcionera u jednom delu kampanje”, kaže Minić.

Prema Zakonu o elektronskim medijima, ova grupa medija deset dana pre dana određenog za glasanje ne može izveštavati o zvaničnim javnim skupovima gde se otvaraju infrastrukturni i drugi objekti- putevi, mostovi, škole, bolnice, fabrike i slično, odnosno obeležava početak izgradnje takvih objekata, ako na tim skupovima učestvuju javni funkcioneri koji su kandidati za predsednika Srbije, narodne poslanike, poslanike u Skupštini Vojvodine i odbornike u skupštini jedinice lokalne samouprave.

Zakon o Agenciji za sprečavanje korupcije, pak, navodi samo da je “funkcioneru zabranjeno da koristi javne resurse i skupove na kojima učestvuje i susrete koje ima u svojstvu funkcionera, za promociju političkih stranaka, odnosno političkih subjekata”.

“Dužnost funkcionera je da uvek nedvosmisleno predoči sagovornicima i javnosti da li iznosi stav organa u kojem vrši javnu funkciju ili stav političke stranke, odnosno političkog subjekta”, dodaje se.

Koje aktivnosti su funkcionerska kampanja

Prema definiciji Transparentnosti, funkcionerska kampanja u užem smislu najčešće se manifestuje kroz promotivne aktivnosti funkcionera, kakve su posete firmama, školama, bolnicama, sudovima, otvaranje fabrika, gradilišta, sajmova, potpisivanja ugovora i memoranduma o izgradnji i ulaganju, stipendiranju, predstavljanje planova izgradnje, uručenje stipendija, pomoći i poklona, razgovori sa građanima i radnicima.

I druge aktivnosti funkcionera, takođe, mogu imati promotivne elemente, kao što su posete inostranstvu, sastanci u kabinetu sa domaćim i stranim zvaničnicima, sportistima, sastanci na terenu sa domaćim zvaničnicima, učešće funkcionera na manifestacijama, i slično.

“To su nepromotivni događaji koji takođe imaju promotivni efekat”, objašnjava Minić.

Za praktičnu identifikaciju „promotivnih aktivnosti“ u okviru funkcionerske kampanje mogu poslužiti dva test pitanja- da li je neka aktivnost nešto što će biti iole bitno nakon protoka određenog perioda, kao i da li bi se ona dogodila i bez prisustva javnog funkcionera.

Više informacija iz ovog grada pogledajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari