Reakcije političara na Vučićev pokret za narod i državu: Od "najozbiljnije organizacije" do "očajničkog" poteza 1Foto: EPA-EFE/ANDREJ ČUKIĆ

“Narodni pokret za državu”, “Pokret za narod i državu”, „Srbija sanja i snove ostvaruje“ nazivi, slogani i datumi formiranja nove nadstranačke organizacije koju je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, su se nizali od septembra 2022. godine, ali pokret do danas nije osnovan. Reakcije političke javnosti na najavu osnivanja tog pokreta kretale su se od oštre kritike do bezrezervne podrške, ali je bilo i onih koji su zauzimali obe strane.

Predsednik Vučić je često isticao da je Pokret za narod i državu potreban radi odbrane nacionalnih interesa Srbije, a ponajviše radi “odbrane Kosova i Metohije”, sprečavanja da ono uđe u Ujedinjene nacije, i bržeg pristupanja Srbije Evropskoj uniji. Kao razlog formiranja baš nadstranačkog pokreta naveo je potrebu da se “prebrodi teško vreme” i tvrdio da bi u takvom pokretu “bili slobodniji da sagledamo i uvažimo stavove” onih koji nisu u SNS-u a mogu da pomognu Srbiji.

Iako je u međuvremenu dao ostavku na mesto predsednika SNS-a, Vučić je izrazio želju da ta stranka bude stožer Pokreta i pozvao sve druge stranke i “pametne ljude” da se angažuju za Srbiju. Njegov naslednik na čelu SNS-a, Miloš Vučević odmah je izjavio da će SNS “pratiti predsednika Srbije u tome i maksimalno podržati formiranje tog pokreta.”

Poruke podrške koalicionih partnera

Socijalistička partija Srbije je, kao najbliži saradnik SNS-a, prihvatila ideju o formiranju pokreta, ali u medijima nije odmah bilo jedinstvenog stava.

Vladan Zagrađanin, predsednik izvršnog odbora SPS-a je na svom Instagram profilu napisao da bi “svako eventualno presvlačenje ili utapanje u neku novu organizacionu formu značilo odricanje od onoga što su socijalisti izgrađivali godinama”. U ovome ga je, malo umerenije, podržao i Ivica Tončev koji je rekao da je SPS uvek bio uz SNS, ali da će o ulasku u Pokret odlučiti kada vide njegovu platformu.

Ipak, istog dana, predsednik SPS-a i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izdao je saopštenje u kojem je potvrdio bezrezervnu podršku stvaranju Pokreta: “SPS podržava formiranje pokreta koji bi objedinjavao aktivnosti vladajuće koalicije i svih drugih patriotskih stranaka. O tome smo predsednik Vučić i ja razgovarali više puta u proteklim godinama, o potrebi zajedničkog nastupa za odbranu nacionalnih i državnih interesa, uz zadržavanje identiteta stranaka koje bi činile pokret”.

Jedinstvena Srbija izdala je saopštenje u kojem je stala uz svoje koalicione partnere i najavila ulazak u Pokret, iako JS još uvek nije dobila poziv na razgovore. Predsednik JS Dragan Marković Palma je u saopštenju istakao da ga ne zanima šta će njegova stranka dobiti jer u taj pokret se ne ulazi zbog stranke već zbog građana.

Podrška je stigla i od strane koalicionog partnera SNS-a Pokreta socijalista. Predsednik te stranke, Aleksandar Vulin rekao je da će PS, ukoliko bude pozvan, biti “integralni deo pokreta odbrane naših prava da opstanemo, živimo i da trajemo”. Evocirajući ideju „srpskog sveta“ koju je često iznosio u javnost Vulin je istakao da pokret “ne treba da stane na granicama Srbije već treba da se širi gde god da Srbi žive”.

Rasim Ljajić, predsednik Socijaldemokratske partije Srbije, je nakon vesti o formiranju pokreta za Danas izjavio: “Sintagmu”ni istok ni zapad”, nisam shvatio u smislu spoljno-političke orijentacije, već činjenice da prevashodno vodimo računa o vlastitim državnim interesima.”

Stefan Krkobabić, šef poslaničke grupe PUPS-Solidarnost i pravda, je od početka podržavao Vučićevu ideju tvrdeći da je za PUPS sve prihvatljivo što vodi boljitku Republike Srbije i njenih građana.

Desna opozicija: I kritika i pohvala u jednom

Iako su se desne stranke opozicije na početku ujedinile u kritici Pokreta, nagalašavajući protivrečnost politike SNS-a zbog prihvatanja francusko-nemačkog sporazuma, nisu sve ostale dosledne tom stavu.

Predsednica Zavetnika, Milica Đurđević Stamenkovski tvrdila je da je Pokret „očajnički“ pokušaj predsednika države da za svoju „katastrofalnu“ spoljnu politiku dobije što širu podršku. Sa druge strane, često je naglašavala potrebu ujedinjena na političkoj sceni radi odbrane Kosova i Metohije, a na kraju je izgleda u Pokretu videla upravo to.

Ona je, sada međutim, na televiziji Pink izjavila da Zavetnici sebe vide „u svim formatima u kojima se bude govorilo o očuvanju suvereniteta Kosova i Metohije, porodičnih i drugih vrednosti”. Dodala je i da je njena stranka otvorena za razgovore “jer taj pokret, ukoliko bude formiran po pravim vrednostima, može da bude „najozbiljnija i najmasovnija politička organizacija od uvođenja višeparlamentarnog sistema“.

Druge stranke desnice su ipak ostale dosledne i odbacile ulazak u Pokret. Srpski pokret Dveri je u saopštenju izneo da ostaju posvećeni ideji šireg patriotskog bloka ali da novi pokret nije to već da predstavlja “samo način sabiranja svih poltrona aktuelne vlasti”.

Dveri su ovaj pokret okarakterisale kao “lažni pokret”, i odbile učestvovanje u njemu, dok je Miloš Jovanović, predsednik NDSS, potez formiranja Pokreta opisao kao “drskost”.

Proevropska opozicija i „zamajavanje“ građana

Proevropska opozicija se većinom složila da konstantno najavljivanje formiranja Pokreta za narod i državu služi da “zamajava” narod i skrene pažnju sa aktuelnih problema.

Odmah nakon prve Vučićeve najave predsednik stranke Srbija Centar, Zdravko Ponoš, na društvenoj mreži Iks napisao je: “Koji narod, koju državu, koji ti? Narod si ubio u pojam, državu si razvalio i skratio. Spržio si 11 godina i hoćeš još jedan „đir“. Za vožnju do sada da plate ovi tvoji što ih puštaš niz vodu? A ti umiven i u čitanke, to bi hteo“ i okarakterisao najavu pokreta kao “podvalu”.

Lider Stranke slobode i pravde Dragan Đilas rekao je da su za njegovu stranku politički protivnici i oni koji bi činili Pokret, kao i „ekstremističke“ organizacije poput Dveri i Zavetnika.

Protiv pokreta izjasnili su se i predsednici Demokratske stranke i Pokreta slobodnih građana, Zoran Lutovac i Pavle Grbović.

Ideju o nadstranačkom pokretu Vučić je izneo prvi put u javnost septembra 2022. godine i od tada stranke bliske SNS-u su se nekoliko puta izjašnjavale, uglavnom pozitivno o tom projektu, dok su stranke desne opozicije zadržale kritički stav.

Izuzetak jeste stranka Zavetnici koja, sudeći po nastupima predsednice stranke u medijima, u Pokretu vidi neophodan potez ka odbrani Kosova i Metohije.

Stranke proevropske opozicije, sa druge strane, ideju o Pokretu nisu uzimale ozbiljno, već je u startu odbacivale i kritikovale kao Vučićev način da skrene pažnju sa drugih problema.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari