Srbija ne namerava da ispuniti zahteve Hrvatske

                       

p { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; }p.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }p.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }p.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Prema našim nezvaničnim saznanjima, u Vladi se nadaju da su zahtevi Zagreba za njihovu unutrašnju političku upotrebu, da će ostale zemlje članice izvršiti pritisak na susede, a svoja očekivanja kako je Danas već pisao baziraju na tome što su hrvatski zvaničnici ispunjavanje zahteva „pomerili“ sa otvaranje na zatvaranje poglavlja 23.

Vučić je povodom ovih najava rekao da postoje neke stvari koje nije moguće uraditi.

„Neki uslovi su nemogući. To je malo komplikovanije pitanje. Traže da obezbedimo mesto jednom hrvatskom poslaniku u Skupštini. To ni po brojevima nije moguće. I, nakon najvećeg etničkog čišćenja posle Drugog svetskog rata, u Hrvatskoj, koja je dvostruko manja, imamo četiri puta više Srba nego što je Hrvata u Srbiji“, objasnio je Vučić gostujući na B92.

„Nemam problem sa svim pravima, ali nemojte da pravite poistovećivanje sa onim što nije moguće“, poručio je Vučić.

Kada je reč o izmeni zakona o gonjenju za ratne zločine i van Srbije, on je objasnio da se ni dan-danas ne zna koji su Srbi sve optuženi, navodeći kao primer generala Đukića, koji je uhapšen u Crnoj Gori i izručen Hrvatskoj na osnovu neke tajne optužnice. Na drugoj strani, prema njegovim rečima, Srbija je bila spremna da Veljka Marića preda Hrvatskoj, kako bi u toj zemlji odslužio kaznu, ali da to nije naišlo ni na prijateljsku pažnju ni odobravanje Zagreba.

Tomislav Žigmanov, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, o zahtevima Zagreba kaže da se ne može osporiti njihova legitimnost jer je Hrvatska suverena država, članica EU, koja vodi računa o svojim interesima.

– Među njima su zacijelo i oba navedena područja. Zar i Srbija ne čini isto? Pa se glede drugog segmenta premijer Vučić nije dva puta ove godine sastao s Miloradom Pupovcem, a s predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji u protekle četiri godine niti jednom. I Vaš predizborni komentator, bivši srbijanski veleposlanik u Zagrebu, Radivoj Cvetićanin bio je uvelike posvećen pitanju srpske zajednice u Hrvatskoj, a ni na jedan skup ili drugi događaj u Hrvatskoj koji su organizirali građani Srbije hrvatske nacionalnosti nije nazočio niti je očitovao bilo kakav interes “ kaže on.

Upitan šta u praksi znači osiguravanje prava hrvatskoj manjini i kako komentariše obrazloženje premijera, on odgovara da premijer ili nije dobro upućen u ono o čemu govori ili pak ne govori istinu.

– Ne znam o kakvim on mogućim brojevima govori. Hrvatska ne traži da se osigura „mjesto hrvatskom zastupniku u Skupštini“ nego da se provede bilateralni sporazum koji je Srbija, tada istina Državna zajednica Srbija i Crna Gora, čija je sljednica i Republika Srbija, potpisala s Hrvatskom još 2004, a u kojem je tako što, među ostalim, predviđeno. Drugim riječima, Republika Srbija mora provoditi svoje međudržavnim ugovorom preuzete obveze, koje se, inače, ne odnose samo na pitanje sudjelovanja u procesu donošenja odluka na svim razinama vlasti, koje se sada izdvojilo zbog izbora u Srbiji. U Hrvatskoj je, treba podsjetiti javnost u Srbiji, to riješeno institutom garantiranog mandata, prema kojemu predstavnici srpske zajednice imaju tri zastupnička mjesta “ zaključuje Žigmanov.

Miščević sigurna u otvaranje poglavlja

Šefica pregovaračkog tima Srbije Tanja Miščević juče je izjavila da je potpuno sigurna da će do kraja aktuelnog predsedavanja EU doći do političke saglasnosti od otvaranju poglavlja 23 i 24 u pristupnim pregovorima Unije sa Srbijom. Ona je na konferenciji „Podsticaj za najbolje finansijske direktore, Planiranje za rast“ ukazala na to da je cilj Srbije da otvori ta dva poglavlja, za šta je tehnički već sve pripremljeno i da ostaje samo još da se dobije politička saglasnost.