sedaSeda kosa, foto: Natalia Kostikova / Alamy / Profimedia

Za mnoge ljude prvi sedi pramen predstavlja jedan od najuočljivijih znakova starenja. Neki ga prihvataju bez mnogo razmišljanja, drugi odmah posežu za farbom, ali gotovo svi ga doživljavaju kao podsetnik da vreme prolazi.

Međutim, novo istraživanje donosi sasvim drugačiji pogled na sedu kosu. Naučnici sada veruju da bi svaki srebrni pramen mogao da bude znak da je organizam aktivirao važan zaštitni mehanizam protiv melanoma, jednog od najopasnijih oblika raka kože.

Rezultati studije objavljeni su u oktobru 2025. godine u uglednom naučnom časopisu Nature Cell Biology, a istraživanje su predvodili stručnjaci sa Univerziteta u Tokiju iz oblasti dermatologije, regenerativne medicine i proučavanja procesa starenja, piše Healthy.

Šta se zapravo događa kada kosa osedi?

Istraživači su pokušali da otkriju šta se dešava unutar folikula dlake kada kosa gubi boju.

Posebnu pažnju posvetili su matičnim ćelijama melanocita, ćelijama odgovornim za proizvodnju pigmenta koji kosi daje prirodnu boju. Kada te ćelije funkcionišu normalno, kosa zadržava svoju nijansu. Kada nestanu ili prestanu da rade, pojavljuju se sede vlasi.

Naučnici su tokom eksperimenata na miševima otkrili da matične ćelije melanocita reaguju na ozbiljna oštećenja DNK na veoma zanimljiv način.

Umesto da nastave da se dele i potencijalno prenose genetske greške, one se pretvaraju u zrele ćelije koje proizvode pigment, a zatim bivaju uklonjene iz organizma.

Posledica tog procesa jeste gubitak pigmenta i pojava sede kose.

Sede vlasi kao zaštitni mehanizam

Istraživači ovaj proces nazivaju „seno-diferencijacija“. Suština je jednostavna: organizam uklanja ćelije koje bi jednog dana mogle da postanu problematične.

Drugim rečima, telo bira sigurniju opciju. Umesto da dozvoli potencijalno oštećenim ćelijama da nastave nekontrolisano da se razmnožavaju, ono ih eliminiše, čak i po cenu toga da kosa izgubi boju.

Naučnici smatraju da upravo ovaj mehanizam može da pomogne u sprečavanju razvoja melanoma.

Kada zaštita izostane

Studija je pokazala i šta se događa kada ovaj proces ne funkcioniše.

Kod miševa kojima je nedostajao protein p53, važan za prepoznavanje oštećene DNK, kosa je zadržala tamnu boju čak i nakon izlaganja zračenju koje obično izaziva sedenje.

Na prvi pogled to zvuči kao dobra vest. Međutim, ispostavilo se da su upravo ti miševi imali veći rizik od razvoja tumora.

Razlog je jednostavan: oštećene ćelije nisu uklonjene već su nastavile da se dele, čime se povećala verovatnoća nastanka raka.

Kako su objasnili istraživači sa Univerziteta u Tokiju, ćelije u folikulu dlake suočavaju se sa važnom odlukom kada pretrpe genetsko oštećenje: ili će napustiti sistem, što dovodi do pojave sedih vlasi, ili će nastaviti da se dele, povećavajući rizik od tumora.

Ne znači da seda kosa sprečava rak

Naučnici naglašavaju da njihovi rezultati ne znače da osobe sa sedom kosom imaju manji rizik od raka kože niti da sedenje direktno štiti od melanoma.

Ipak, istraživanje ukazuje na to da proces koji dovodi do pojave sedih vlasi može biti znak da organizam uspešno uklanja potencijalno opasne ćelije.

Drugim rečima, seda kosa možda nije samo estetska promena povezana sa godinama. Ona bi mogla da bude vidljiv trag složenih zaštitnih procesa koji se svakodnevno odvijaju u našem telu.

Najvažnija zaštita i dalje ostaje ista

Bez obzira na boju kose, stručnjaci podsećaju da najbolju zaštitu od melanoma i drugih oblika raka kože i dalje predstavljaju redovna upotreba kreme sa zaštitnim faktorom, izbegavanje prekomernog izlaganja suncu i preventivni dermatološki pregledi.

A sledeći put kada ugledate novu sedu vlas u ogledalu, možda je nećete posmatrati samo kao znak godina, već i kao podsetnik na to koliko složeno i uporno naše telo radi da bi nas zaštitilo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari