Okean nejednakosti 1Ilustracija: Depositphotos/Curvabezier

Zašto samo 2 odsto današnje ljudske populacije poseduje čak 98 odsto celokupnog svetskog bogatstva?

Mada je pitanje zapravo anegdotalno, teško proverljivo, na pošast nejednakosti i porast razlika među najbogatijima i siromašnima zaista ukazuju brojni ekonomski parametri. Sada im se pridružuju i nova, kontroverzna istraživanja evolucionih psihologa koja okrivaju kako ljudi navodno žele da budu – nejednaki.

Samo osam konkretnih ljudi danas poseduje ukupnu imovinu od 350 milijardi dolara. Istovremeno, čak 3,5 milijarde ljudi, polovina celokupne današnje ljudske populacije, zajedno ima isto toliko bogatstva koliko vredi imanje grupe od osam milijardera. Koliko vas to nervira? Nejednakost je, bez ikakve sumnje, jedna od najvećih bolesti modernog doba.

Međutim, kognitivni psiholog sa Univerziteta Jejl i jedan od modernih eksperata za nejednakost, Mark Šeskin predstavlja jedno drugačije viđenje o kome piše u novom broju časopisa New Scientist, u autorskom tematu pod nazivom The inequality delusion. On, naime, tvrdi da iako ih tište sve veće socijalne razlike, ljudi zapravo žele društvo u kome vlada nejednakost.

Šeskin tvrdi da ljudi uopšte ne žele društvo u kome vlada takva “nefer jednakost”. I da zapravo – nju preziru više od nejednakosti. Obično se smatra da su se fer raspodeli ljudi naučili tokom evolucije jer ona svima olakšava preživljavanje i da je ona u samoj srži međuljudskih odnosa i osećanja morala. Istraživači poput Šeskina otišli su korak dalje i došli do zaključka – da je poštena raspodela navodno važnija i od osećaja jednakosti.

Ovakvi zaključci svakako su zanimljivi, ali nisu ni kritikovani bez razloga – kao i mnogo toga drugog u evolucionoj psihologiji treba ih uzeti sa izvesnom rezervom. Pritom, sasvim je jasno da imaju političke implikacije i dovode u sumnju socijalistička društva kao takva. I mogu biti pročitana na sledeći, sumoran način – da uz zakonsku regulativu, religijske dogme i običaje postoji i naučno utemeljenje za dalje bogaćenje onih koji su već vrlo bogati. Naravno, ne moramo ih čitati na taj način.

„Nauka kroz priče“ je medijska inicijativa koja na društvenim mrežama i u tradicionalnim medijima svakodnevno objavljuje originalne priloge inspirisane naučnim saznjanima. Uz podršku Instituta za fiziku u Beogradu, „Danas“ predstavlja 77 izabranih priča sa portala www.naukakrozprice.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari