Taurin pod lupom: Nova studija dovodi u pitanje njegovu ulogu u usporavanju starenja 1Taurin, foto: Wavebreak Media LTD / Wavebreak / Profimedia

Taurin – aminokiselina prisutna u nekim namirnicama, ali i prirodno proizvedena u ljudskom telu – pokazala je određeni potencijal kao sredstvo za usporavanje starenja kod životinja.

Taurin je aminosulfonska kiselina koja se često svrstava među aminokiseline, iako tehnički nije jedna od njih jer ne učestvuje direktno u sintezi proteina. Ipak, ima važnu ulogu u brojnim fiziološkim procesima u telu. Prirodno se stvara u telu – u jetri, iz drugih aminokiselina (metionina i cisteina), a poslednjih godina je u fokusu mnogih koji žele da uspore starenje.

Ova otkrića podstakla su ideju da bi suplementacija taurinom mogla biti obećavajuća i za ljude.

Međutim, nova studija objavljena 5. juna u časopisu Science postavlja ozbiljna pitanja o stvarnoj vezi između taurina i procesa starenja, prenosi Live Science.

U istraživanju su naučnici merili nivoe taurina u krvi tri grupe ljudi različitih uzrasta, kao i u krvi odraslih majmuna i miševa. Iako su neka prethodna istraživanja ukazivala na to da se nivo taurina smanjuje s godinama – što bi moglo objasniti zašto suplementacija poboljšava određene pokazatelje starenja i produžava život kod laboratorijskih životinja – novo istraživanje te tvrdnje stavlja pod znak pitanja.

Veliki deo ranijih studija bio je tzv. presečan (cross-sectional), što znači da su naučnici posmatrali različite jedinke različitih uzrasta u jednom trenutku, umesto da prate iste jedinke kroz vreme. Takav pristup često donosi protivrečne rezultate – neka istraživanja su pokazivala pad, neka rast, a neka stabilan nivo taurina s godinama.

Zato je nova studija uključila i presečne i longitudinalne podatke, prateći nivoe taurina kod istih osoba i životinja tokom vremena. Zaključak? Taurin ne opada s godinama – naprotiv, u većini slučajeva njegov nivo raste ili ostaje stabilan.

Štaviše, individualne razlike u koncentraciji taurina su mnogo veće nego promene koje se dešavaju tokom starenja, istakla je koautorka studije dr Marija Emilija Fernandes sa američkog Nacionalnog instituta za starenje (NIA). „Nizak nivo taurina, dakle, verovatno nije dobar biomarker starenja“, rekla je ona.

„Glavna poruka je da pad taurina nije univerzalna karakteristika starenja“, rekao je i profesor fiziologije Džozef Baur sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Pensilvanija, koji nije učestvovao u istraživanju.

Ipak, Baur dodaje da taurin i dalje može biti povezan s određenim telesnim promenama koje dolaze s godinama, i da vredi dodatno istražiti potencijal suplementacije – jer su neka istraživanja pokazala pozitivne efekte, uključujući produženje životnog veka kod miševa. Ali, nova studija ne daje dovoljno jak argument ni za ni protiv terapijske vrednosti taurina.

Mnogo nepoznanica i površnog razumevanja

U ovoj studiji korišćeni su podaci više od 740 učesnika iz Baltimorske studije starenja, u rasponu od 26 do 100 godina starosti, kao i podaci iz drugih evropskih i američkih istraživanja. Takođe su analizirani i uzorci krvi rezus makakija (majmuna) i miševa, pokrivajući životne faze od polne zrelosti do starosti.

U skoro svim grupama, nivoi taurina su tokom godina rasli. Jedini izuzeci bili su mužjaci miševa i muškarci iz jedne američke grupe, kod kojih su nivoi ostali stabilni – ali i to je u neskladu s idejom da se taurin automatski smanjuje s godinama.

Istraživači su pokušali da pronađu vezu između nivoa taurina i promena u zdravlju (npr. snaga mišića), ali rezultati su bili „nedosledni unutar i između grupa“, što dodatno podriva teoriju da nizak nivo taurina uzrokuje staračke promene.

Studija nije obuhvatila sve aspekte. Na primer, istraživanje iz 2023. pokazalo je da suplementacija taurinom kod sredovečnih miševa poboljšava metabolizam šećera i smanjuje oštećenja DNK – ali nova studija nije ulazila u te domene.

Dodatno komplikuje stvar to što koncentracija taurina u telu značajno varira u zavisnosti od zdravstvenog stanja.

Ljudi s prekomernom telesnom težinom, na primer, imaju niži nivo taurina u poređenju s osobama zdravije telesne mase – ali kod ekstremne gojaznosti taurin naglo raste. U leukemiji se taurin povećava, dok se kod karcinoma dojke smanjuje.

U osnovi, taurin ima brojne uloge u zdravom organizmu: sastavni je deo žučnih soli koje razgrađuju masti, pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa i učestvuje u proizvodnji proteina u mitohondrijama – energetskim centralama ćelija.

Zaključak: Taurin nije čarobna formula

S obzirom na sve navedeno, može li se taurin smatrati indikatorom bilo čega?

„Kratak odgovor je – ne. Nije pouzdan biomarker za bilo šta – još uvek“, izjavio je dr Rafael de Kabo iz NIA. „Pre nego što ga budemo koristili kao marker, moramo razumeti osnovne mehanizme.“

Iako naučnici i dalje smatraju da taurin vredi dodatno proučiti, trenutno ne postoje klinički dokazi koji bi opravdali uzimanje taurina kao anti-ejdžing suplementa. U toku je jedno kliničko ispitivanje koje vodi dr Vidžaj Jadav iz Nju Džersija, ali rezultati se još čekaju.

Koautor nove studije i naučni direktor NIA, dr Luiđi Ferući, izjavio je da razlike među studijama treba detaljno analizirati. „Moguće je da se iza tih razlika kriju važni mehanizmi starenja koji bi mogli postati mete za nove terapije“, rekao je.

Uprkos tome, sve je više ljudi koji na osnovu površnih saznanja uzimaju taurin misleći da će ‘biohakovati’ svoje telo. Nova studija pokazuje da je stvar daleko kompleksnija – i da ovaj trend zahteva mnogo više naučnih dokaza, a mnogo manje senzacionalizma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari