Toplotne pumpe – kako rade i zašto su toliko popularne u Evropi?

Ostavite komentar


  1. iz više izvora sam čuo da je ugradnja toplotne pumpe neisplativa ako imate klasične rebraste čelične radijatore jer ne mogu da zagreju vodu više od 55 stepeni, kao i da im je vek trajanja oko 15 godina, da li ima neko više znanja o tome?

  2. ovo je jedan od retkih tekstova koji je razumljiv i običnom čoveku, laiku. bravo za profesora.

  3. U principu sve je to lupetanje! „Kad ne platiš na mostu, platiš na ćupriji“! Jeste da klima uređaj u prevrelelim letnim danima, a to je preko 32-33 °C, (do te temperature nije pretoplo), nije loš, ali to je mesec, najviše dva, u toku godine! Za to vreme, da bi se rashladili morate debelo da platite, jer je najtoplije danju! Naravno mi smo (nemam pojma za Norvešku i Nemačku), podigli cene el.energije u bescenje danju! Cena kwh je danju četiri puta skuplja nego noću! Samim tim, znam mnogo domaćinstava, koja su se zaletela, i kupila klima uređaje, koje uopšte ne koriste, jer im je preskupo! Koliko zbog cene struje, toliko i zbog cene održavanja (deranja kože od strane majstora za održavanje, koji zadovoljno trljaju ruke). Isti uređaji takođe ne mogu ni najmanje eksploativo ugrejati prostoriju! Najviše iz istog razloga! Imam odličnu grejalicu iz stare „Juge“, od dva kilovata! Odlično greje, ali avaj! Dere kožu, jer radi non-stop danju-noću. Kad se izračuna potrošnja, dođe se do zaključka da ugreje naravno lošije od TA peći od 4 Kw, a potroši tri puta više novca! Mislim da je potpuno ista stvar sa toplotnim pumpama! Velika ulaganja, a dolazimo u situaciju da beskorisna, jer može da bude funkcionalna danju, kada mora biti priključena na skuplju tarifu! Rešenje: Bubneš debele pare za toplotnu pumpu, ne možeš normalno da se ugreješ, i sediš u sobi u debelom džemperu i štrikanim vunenim čarapama, i na kraju odeš u stovarište, i kupiš 10 kubika skupog drveta, koje takođe debelo platiš, ali barem udobno sediš u toploj sobi, zavaljen u fitelji raskomoćen!!!

  4. I po ko zna koji put pominjem m, „Infinity Sav“ (bas se tako zove SAV) , korejska firma, izradjuje uredjaj koji – ne troši ništa. Nemacka firma „Gaia Energy“ je vec odavno u poslu s njima. Kosta mnogo, inicijalno, ali za vrlo kratko vreme se itekako isplati. Konstruktor im je jedan inženjer, rus. Nama najblizi distributer je u Sloveniji a cena im je 15.000 USD, za 10Kw struje. A tu je i nenadmašni „Bloom box“, koji izradjuje i kućnu varijantu. Veličine je, nešto više od 2 m. Uvodi se plin, a dobija i toolota i električna energija, i to ogromne struje. Jedan mali box, koji je osnova, daje 50A,oko 2V, pa se slaze u klastere. Kupci su im vec, veliki igraci, IBM, Yahoo, Google itd. Za kucu, je ioak, malo skupo (za americko i britansko trziste je recimo, tako-tako, vezano za isplativost, s obzirom na njihovu potrosnju), oko 25K evra. Ali, imas i struju i toplotu. Inicijalno je zamisljen da radi na metan, ali verzija za kuću radi i n obični plin. Potrosnja je izuzetno mala.

  5. @Dusan Posto pitas za Nemacku, hteo bi razjasniti. Ovde je kilovatcas isto i danju i nocu. Placam momentalno 29 centi kwh. Grejem kucu sa loz uljem. Posto je kvadratura oko 400 m2potrosim 7.000 litara, puta 0,90 €, nije malo. 70.000 kwh energije podelim sa koeficientom 3, dobijem da bi mi za to trebalo 23.333 kwh struje, a to bi kostalo 6.766 €, sto je otprilike isto! Posto struju dobijamo od vetra, ipak je cistija energija.

  6. Toplotne pumpe vazduh vazduh su bucne, mnogi su imali neprijatnosti sa komsijama, a na kraju ipak ne dovoljno efikasne…

Ostavite komentar


Tehnologije

Naslovna strana

Naslovna strana za 3. maj 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Ana Ćurčin, muzičarka

Danas predstavlja pokušaj objektivnosti i relavantnosti prema nekakvoj istini koja bi trebalo da bude jedna vodilja kada je žurnalistika u pitanju.