Osnovci i srednjoškolci u Srbiji napravili su više od 47 miliona opravdanih izostanaka tokom prošle školske godine. Najnoviji rezultati inspekcijskog pregleda škola pokazuju da je svaki učenik u proseku opravdano izostao sa nastave 57 časova. U osnovnim školama đaci su u proseku bili opravdano odsutni sa 41 časa, dok je u srednjim školama situacija mnogo alarmantnija – gruba računica pokazuje da je svaki, ali baš svaki srednjoškolac bio „bolestan“ više od dve sedmice.

Da su naši đaci „lošeg zdravlja“ svedoče ne samo brojna lekarska opravdanja već i pismene potvrde njihovih roditelja, u kojima se odsustvovanje sa nastave najčešće obrazlaže „bolovima u glavi i stomaku“. Iza ovih izmišljenih bolesti krije se izostajanje sa školskih časova zbog nenaučenih lekcija, pismenih i kontrolnih zadataka, ali i dosade i nezainteresovanosti za školu. U kojim slučajevima je izjava roditelja dovoljna za pravdanje izostanaka zavisi od same škole, jer se to uređuje internim pravilnicima.

– Iz podataka koje je objavilo Ministarstvo prosvete, a koji se razlikuju od izveštaja škola, može se zaključiti ili da su učenici zabrinjavajuće lošeg zdravstvenog stanja ili se na dobar deo opravdanih izostanaka može staviti znak pitanja. To se posebno odnosi na izostanke koje „pravdaju“ roditelji u skladu sa pravilnikom škole, a pod pritiskom svoje dece. Postavlja se pitanje da li su roditelji svesni da dajući lažno opravdanje, ne bi li se, na primer, izbegla slaba ocena ili zato što učenika mrzi da ide u školu, čine veoma lošu uslugu svom detetu – kaže za Danas Radmila Dodić, predsednica Foruma beogradskih osnovnih škola.

Kao saučesnici u tome, dodaje ona, roditelji doprinose formiranju neodgovorne ličnosti, a lažnom izjavom daju lični primer u kome cilj ne bira sredstva – da je moralno sve ono što je u kratkoročnom interesu njihovog deteta.

– Škole su svesne toga i legalistički sve prihvataju da ih posle ne bi prozivali inspektori iz Ministarstva prosvete zašto imaju mnogo neopravdanih izostanaka i zašto zbog toga „izbacuju“ decu iz škole – ističe Dodićeva.

Da je roditeljsko pravdanje izostanaka sa nastave redovna pojava u našim školama i da se sve što oni kažu ili napišu priznaje, potvrđuje i Anđelko Kunarac, direktor OŠ „Skadarlija“. On dodaje da su roditelji veoma zaštićeni, pa čak i prezaštićeni, te da svako ko im se suprotstavi rizikuje da ga tuže prosvetnoj inspekciji.

– Ima slučajeva da roditelji u dogovoru sa detetom pravdaju odsustvovanje sa kontrolnog ili pismenog zadatka, ali se dešava i da učenik odsustvuje sa nastave, a da ga vidimo u dvorištu. Ako to roditelj pravda, onda je reč o manipulaciji. U našoj školi nije propisano koliko puta roditelj može da opravda izostajanje učenika sa nastave, već to zavisi od procene razrednog starešine – kaže naš sagovornik.

Kunarac ipak upozorava da treba biti oprezan prilikom tumačenja podataka, jer ima slučajeva da jedan učenik napravi više izostanaka nego ceo razred sa nekoliko odeljenja.

U Sedmoj beogradskoj gimnaziji roditelji mogu pet puta u toku godine da pravdaju izostajanje sa nastave, i to samo ako je reč o jednom danu. Svako drugo odsustvovanje mora da bude „pokriveno“ lekarskom potvrdom, a ukoliko je učenik bolestan duže od mesec dana, neke razredne starešine zahtevaju da roditelj opravdanje donese lično, navodi za Danas direktorka te škole Ivanka Kovačević.

– U našoj školi učenici uglavnom prave izostanke tako što kasne na nastavu, a ne što beže sa časova. Ima i slučajeva da ne dolaze u školu ako nisu spremni za odgovaranje. Takve kalkulacije najčešće prave maturanti. Ipak, ukoliko se učenik ne pojavi u školi dva dana i o tome nas ne obavesti, obavezno zovemo njegove roditelje – kaže Kovačevićeva.

Na pitanje da li je podrška roditelja u pomenutim kalkulacijama korisna, Branka Tišma, psihološkinja u OŠ „Lazar Savatić“, odgovara da je to samo „privremena pomoć“ i „trenutno rešenje“. Ona napominje da je u osnovnoj školi potreban kontinuirani rad, jer se stiču bazična znanja, te da pravdanjem izostanaka sa časova na kojima se ispituje roditelji samo prividno pomažu deci, koju svakako čeka učenje.

– Ukoliko učenik ima teškoću da savlada određeno gradivo, mnogo je bolje razgovarati sa nastavnicima i dogovoriti se kako da mu se pomogne. U školama se malo koristi dopunska nastava. Ona nije namenjena samo lošim učenicima, već i deci koja su iz nekih razloga duže izostajala. Upravo na tim časovima nastavnici imaju mogućnost da prilagode zahteve, gradivo i način predavanja svakom učeniku, ali je problem što ni deca ni roditelji nisu zainteresovani i morate stalno da ih podsećate da dolaze – kaže Branka Tišma.

Dosada i neznanje

Problem velikog broja izostanaka nije karakterističan samo za našu zemlju. U školama u Republici Srpskoj samo u prvom polugodištu učenici su napravili 2,3 miliona izostanaka, od čega više od 216.000 neopravdanih. Prema rečima profesora i direktora škola, đaci najčešće beže sa časova da bi izbegli ocenjivanje kada ne nauče ili zato što im je dosadno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari