Komisija za nadzor finansijskog poslovanja u sudovima, koju je nedavno formirao Visoki savet sudstva (VSS), utvrdila je brojne nepravilnosti u trošenju novca u sudovima. Posebno se izdvaja ona o isplaćivanju novca na prihode sudija koji su van njihovog ličnog dohotka. To se, naime, najpre odnosi na dežurstva i pripravnost sudija i u tu namenu je iz budžeta isplaćivana velika suma novca. Kako se navodi, određeni broj sudija je „radio“ i po nekoliko puta više sati nego što je to predviđeno i moguće, pa se tako mesečno broj časova sudija u pripravnosti kretao između 500 i čak 8.000 sati.

U Ministarstvu pravde Danasu je rečeno da izveštaj Komisije još uvek nije završen i naglašavaju da je ovo prvi put otkada VSS rukovodi budžetom pravosuđa da ministar pravde zatraži da mu se, u svojstvu člana Saveta VSS, podnese izveštaj o vršenju finansijske kontrole rada sudova.

– Kada izveštaj bude kompletan, ukoliko se utvrdi da je bilo nepravilnosti u radu, nadležne institucije će utvrditi odgovornost – kažu u Ministarstvu.

Inače, nadzor finansijskog poslovanja u sudovima obuhvatio je 2012. godinu i prva četiri meseca ove godine.

Dragana Boljević, predsednica Društva sudija Srbije, kaže za Danas da, iako plata sudija treba da odgovara važnosti posla koji obavljaju i dostojanstvu njihove funkcije, u uslovima krize nije prihvatljivo praviti nepotrebne troškove.

– Ne vidim razlog da se sudijama isplaćuje i naknada za pripravnost kada već postoje dežurstva. Uostalom, o razlikama u platama, koje su po raznim osnovama drastične kod nas – sto odsto veće za sudije i tužioce koje u bilo kom stepenu sude i za dela organizovanog kriminala i ratnih zločina – govorila je i Venecijanska komisija još u martu 2008. godine, kada je davala mišljenje o radnim verzijama pravosudnih zakona, koje se, u pogledu rešenja za plate, nisu ni menjala – kaže Boljevićeva.

Ipak, ona ocenjuje da ova situacija samo govori o lošem načinu na koji je bio organizovan i vođen sudski sistem od strane VSS.

– Upravo su oni odlučivali o tim raznim naknadama. Podsećam, isti članovi VSS iz reda sudija koji su tako vodili pravosudni sistem, još uvek su članovi tog tela. Zato zabrinjava što se, iako se uviđaju njihove greške, istrajava na tome da oni i dalje upravljaju sudskim sistemom. U skupštinskoj proceduri od 18. juna nalaze se svi pravosudni zakoni – o sudijama, sudovima, javnom tužilaštvu, pravosudnoj mreži – samo ne i o VSS i Državnom veću tužilaca (DVT). Strukovna udruženja stalno su na to ukazivala i tražila da se i ti zakoni izmene kako bi i članovi VSS bili pravno odgovorni – kaže Boljevićeva.

Prema njenim rečima, udruženja sudija i tužilaca nisu tražila da se zakonima o VSS i DVT prekinu mandati tih članova pravosudnih saveta, već da se omogući sudijama i tužiocima, dakle onima koji su birali članove VSS i DVT, da se glasanjem izjasne u odnosu na svakog od njih pojedinačno, odnosno da tako pokažu da li ti članovi i dalje uživaju njihovo poverenje.

Obustavljena isplata na mesec dana

Prema odluci Visokog saveta sudstva, dok Komisija za nadzor finansija ne završi izveštaj, u svim sudovima je obustavljena isplata dodataka za jedan mesec.

Sindikat: Koliko košta reforma?

U Sindikatu pravosuđa Srbije Danasu je rečeno da podržavaju rad komisije koja radi na utvrđivanju trošenja novca iz budžeta. „Pre svega bismo voleli da se utvrdi koliko je koštala prethodna reforma sudstva, jer je upravo tom reformom predviđen „pravosudni turizam“. Neophodno je, naime, što pre usvojiti novu mrežu sudova, kako sudije ne bi gubile vreme na putovanja iz mesta u mesto i tako pravili novčane troškove, ugrožavali sopstvenu bezbednost i „šetali“ sudske predmete – kaže Slađanka Milošević, predsednica ovog sindikata.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari