– U saradnji Službenog glasnika i Arhitektonskog fakulteta Beogradskog univerziteta iznedrena je nova monografija u glasnikovoj ediciji Umetnost u istoriji – „Itinereri: Modena i Mediteran – Tragovima arhitekata Nikole Dobrovića i Milana Zlokovića“, u kojoj arhitekta Ljiljana Blagojević na primeru dvojice ključnih promotera modernizma u srpskoj arhitekturi pokazuje kako su na mitskom mediteranskom prostoru „putovali ljudi, ideje, zamisli i uticaji sa Istoka na Zapad i obrnuto“.

– Reč je o retkoj i izuzetno važnoj knjizi. Ljiljana Blagojević, koja nas je navikla da je njena svaka knjiga prijatno iznenađenje, ovom monografijom širi pogled na naše velike arhitekte, modernu i pojam Mediterana. Vodi nas u rajski ambijent harmonije, ali iz perspektive moderne i u neočekivanom spoju mediteranskog hedonizma, uživanja i radosti sa racionalnim modernističkim pristupom. Ovo je uzbudljiva, inovativna, originalna i izuzetno nadahnuto napisana studija sa hiljadu epizoda i otkrića – naglasila je istoričar umetnosti Milanka Todić na predstavljanju ove knjige u Glasnikovom klubu – knjižari.

Ona je zajedno sa kolegom Jerkom Ješom Dengrijem i akademikom Đorđem Zlokovićem recezent ove knjige. Prema Denegrijevim rečima, kulturno-naučna monografija Ljiljane Blagojević je „dokaz da je moguće stvoriti narative koji se bave problemima istorije umetnosti i arhitekture kao zanimljivo štivo – priču o dvojici velikih arhitekata koji su se zatekli u mitološkom prostoru Mediterana i o tome kako su se sa njim nosili ili srodili“. Denegri je istakao da je „Mediteran velika tema – ne samo geografsko-klimatski, nego pre svega kulturološki prostor u koji je, uvažavajući njegove tekovine, trebalo ugraditi elemente moderne“.

Akademik đorđe Zloković ocenio je da je „posebno značajan doprinos ove monografije u argumentovanoj naučnoj diskusiji i objašnjenju relacija regionalne arhitektonske misli i prakse u odnosu na širi okvir evropske arhitektonske teorije“.

Itinererima Ljiljane Blagojević „putuje“ se po Italiji i prostorima klasične antike, Galicije, Balkana, Južnog Jadrana – posebno Ulcinja i Boke Kotorske, Zapadu, mitskom Mediteranu… Monografija sadrži i oko 250 fotografija, od kojih neke dosad nisu objavljivane, jer se na nalaze u različitim muzejima i privatnim zbirkama.

Od Beograda, preko Dubrovnika do Skoplja

Profesori Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Nikola Dobrović (1897-1967) i Milan Zloković (1898-1965) spadaju u najvažnije srpske i jugoslovenske arhitekte 20. veka. Dobrovićeva najznačajnija arhitektonska dela nalaze u Dubrovniku i njegovoj okolini, a u Beogradu je najpoznatija zgrada Generalštaba, stradala u NATO bombardovanju SRJ. Prema Zlokovićevim projektima sagrađeni su: Univerzitetske dečija klinika u Tiršovoj ulici, kuće i stambene zgrade na Neimaru i ulicama Kraljice Natalije, Miloša Pocerca i Dalmatinskoj u Beogradu, Hotel Žiča u Mataruškoj Banji, Carinarnica u Kotoru, Bolnica u Risnu Zadužbina Vasa Ćukovića, Privredna komora u Skoplju…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari