Šest filmova sa prostora nekadašnje Jugoslavije u selekciji "Filmski krugovi" Sterijinog pozorja: Koliko nas muči nasleđe bivše države? 1Foto:Milan Kaćanski/ Sterijino pozorje

U selekciji „Filmski krugovi“ u okviru Sterijinog pozorja u Novom Sadu biće prikazano šest filmova sa prostora bivše Jugoslavije. El Shatt – nacrt za utopiju (Ivan Ramljak), Jedna žena, jedan vek (Želimir Žilnik), Dosije: Labudović – Nesvrstani (Mila Turajlić), Tvornice radnicima (Srđan Kovačević), Pomračenje (Nataša Urban) i Koreni (Tea Lukač).

Protokol o poslovnoj saradnji potpisan je danas između Sterijinog pozorja i bioskopa Arena Cineplex kojim će se realizovati „Filmski krugovi“, selekcija dokumentarnih filmova sa prostora bivše Jugoslavije, koji će biti održani u okviru 69. Strerijinog pozorja od 27. maja do 2. juna u ovom bioskopu u Novom Sadu.

Selekciju filmova sačinio je poznati novosadski novinar i dokumentarista Aleksandar Reljić.

Ulaznice će biti u prodaji na blagajnama bioskopa Arena Cineplex od 10. maja, a sve projekcije su od 17 sati.

Filmski krugovi na 69. Sterijinom pozorju, sa svojim dugometražnim dokumentarnim filmovima u revijalnoj selekciji, na najbolji način će prikazati tendencije u dokumentarnom filmu, koje se bave temama iz nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, sa osvrtom na aktuelni društveno-politički, ekonomski i kulturni kontekst post-jugoslovenskog prostora, kaže se u obrazloženju selekcije, koju dalje prenosimo u celosti:

Ova revijalna selekcija pokazaće i koliko se danas autori u regionu interesuju i bave temama problematike jugoslovenskog nasleđa, koje u main stream krugovima bivših republika nisu popularne, a često su i nepoželjne.

No, prvo da objasnimo otkud dokumentarni film kao medij na 69. Sterijinom pozorju?

Razlog je jednostavan ‒ dokumentarni film se toliko razvio u poslednje dve decenije, da osvaja svet na svim prestižnim svetskim festivalima, zbog činjenice da je sredstvo koje precizno čita naše posleratne i tranzicijske traume, kao i fenomene istorijskog revizionizma, prema nečemu što je bio naš jugoslovenski identitet.

Ti problemi su predmet i velikog broja domaćih dramskih tekstova.

Stoga, čini se da je Sterijino pozorje, kao najveći festival domaće drame, pravo mesto za reviju dokumentarnih filmova koji se bave post-jugoslovenskim identitetskim temama, koje sigurno mogu biti dobra insipiracija dramskim piscima za neke nove domaće tekstove.

Revija ovih dokumentarnih filmova prikazuje period od početka stvaranja socijalitičke Jugoslavije, preko borbe za njenu nezavisnost, značaja u svetu kao lidera Pokreta nesvrstanih i zemalja trećeg sveta, bezbrižnost toga vremena, zatim sistema socijalističkog samoupravljanja i na kraju krvavog raspada, suočavanja sa prošlošću, pa sve do žala za domovinom, zavičajem iz kojeg su mnogi bili prisiljeni da pobegnu.

Sve ovo su, čini se, teme koje se i dalje tiču i ticaće se svih nas, a samim tim i naših autora, pre svega dramskih pisaca, književnika, scenarista…

Takođe, važno je da naglasimo da se autori dokumentarnih filmova, osim toga što se hrabro hvataju u koštac sa temama koje nas opterećuju, i u produkcijskom smislu povezuju sa kolegama u bivšim jugoslovenskim republikama, tako da je u godinama unazad stvorena jedna neformalna scena dokumentarnog filma koja zajednički diše i živi na post-jugoslovenskom prostoru i tako predstavlja primer dobre prakse.

Zato, u susret jubileju ‒ 70. Sterijinom pozorju, krećemo i sa sterijanskim krugovima dokumentarnog filma, da bi svojim malim i skromnim doprinosom inspirisali domaće autore i na taj način pomogli razvoj domaće drame.

Više informacija iz Novog Sada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari