Ni po koju cenu nećemo odustati od utvrđivanja istine o pobuni Jedinice za specijalne operacije i političkoj pozadini ubistva premijera Zorana Đinđića – ocenjuje u izjavi za Danas Snežana Malović, ministarka pravde u Vladi Srbije.


Prema njenim rečima, pobuna „Crvenih beretki“, kao i politička pozadina ubistva premijera Đinđića pitanje je koje mora biti rešeno i „postoji apsolutna spremnost države da se taj posao obavi do kraja“. „Nikome neće biti dozvoljene greške koje su se dogodile 2006 – one ne smeju, niti će biti ponovljene. Da izbegnem svaku nedoumicu reč je o tome da je prvooptuženog za ubistvo premijera i organizatora po predaji primio tadašnji ministar policije, o čemu postoji i službena beleška“, ističe Malovićeva.

Iako ne može da govori o pretkrivičnom postupku koji je u toku, ministarka pravde je uverena da će „Tužilaštvo za organizovani kriminal postupak sprovesti do kraja i da nikakvi uticaji i opstrukcije neće istragu omesti“. „Utvrđivanje svih činjenica o pobuni i političkoj pozadini atentata dugujemo budućnosti kako ne bismo bili opterećeni nerazjašnjenim okolnostima iz prošlosti“, navodi Malovićeva.

Ona ističe da se politička pozadina atentata i pobuna „crvenih beretki“ moraju istražiti i zbog velike pouke koju bi trebalo iz toga izvući, „a to je da se nikada više u Srbiji ne sme dozvoliti postojanje takvih kriminalnih grupa koje mogu ugroziti funkcionisanje države, kao i njene građane, a ocenu o potezima koje smo povukli daće samo društvo“.

Šta država radi na otkrivanju političke pozadine ubistva premijera Đinđića, glasi pitanje koje je narodni poslanik LDP Bojan Đurić prekjuče uputio Vladi Srbije i Ministarstvu pravde. Đurić je u delu sednice republičkog parlamenta predviđenom za poslanička pitanja izvršnoj vlasti naveo da je Liberalno-demokratska partija „vrlo strpljivo i odgovorno“ čekala kako će nadležni reagovati na krivične prijave koje je ta stranka podnosila prethodnih godina, u cilju utvrđivanja političke pozadine ubistva premijera Đinđića, poput one iz 2006. u kojoj je tražena istraga svih detalja „nezakonitog sastanka“ između Milorada Ulemeka Legije i vodećih ljudi MUP i BIA u noći Ulemekove predaje. Međutim, čuveni slučaj „službena beleška“ je političkom naredbom bio zataškan, što je pre tri meseca potvrdio bivši tužilac Zoran Jakovljević.

Takođe, podsetio je Đurić, prošlo je više od mesec dana od podnošenja krivične prijave koju je u ime porodice premijera Đinđića podneo advokat Srđa Popović zbog pobune „crvenih beretki“, koja je prethodila atentatu na premijera. „To je, uz našu prijavu iz 2006, osnov i putokaz koji bi trebalo da usmeri istragu, da je ubrza i da omogući donošenje državne, odnosno sudske odluke u ovom postupku“, istakao je poslanik LDP.

Naglasivši da je ova stranka „pokazala mnogo razumevanja, dozvoljavajući institucijama da rade u miru“, ali da sada ponovo postoji opasnost „da se čitava priča razvodni“ u pravcu koji bi želeli oni koji tvrde da nema političke pozadine, ili da je nikada nećemo saznati. Đurić je Vladi i Ministarstvu pravde postavio pitanje „da li, prema njihovim saznanjima, postupak teče, da li se krivične prijave LDP i advokata Popovića ozbiljno i bez ikakvih kalkulacija tretiraju, da li Ministarstvo i Vlada svojim autoritetom dokraja stoje iza tužilaca i sudija, odnosno Specijalnog tužilaštva i Specijalnog suda, koji ovaj postupak moraju da okončaju?“

Pravni zastupnik majke i sestre ubijenog premijera Zorana Đinđića, advokat Srđa Popović podneo je 11. novembra Specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal krivičnu prijavu za delo oružana pobuna Jedinice za specijalne operacije u novembru 2001, protiv bivšeg predsednika SRJ i lidera DSS Vojislava Koštunice, bivšeg načelnika Uprave vojne bezbednosti Ace Tomića, bivšeg komandanta JSO Milorada Ulemeka Legije i Duška Maričića Gumara, bivšeg pomoćnika komandanta za rezervni sastav i bezbednost Zvezdana Jovanovića i Veselina Lečića. U krivičnoj prijavi je navedeno da je JSO pre devet godina otkazala poslušnost starešinama i protivzakonito izašla iz baze „Štolc“ u Kuli u nameri da izvrši državni udar, zbaci tadašnju vlast i unese strah u narod.

Vojislav Koštunica osumnjičen je za krivično delo pomaganja izvršiocu, jer suprotno Ustavu nije ugušio pobunu i u obraćanju javnosti opravdao taj čin navodeći da pripadnici JSO štrajkuju, kao i lekari, uprkos tome što je štrajk pripadnika policije zabranjen po Ustavu, član 57, stav 3. Tadašnji Koštuničin savetnik za bezbednost general Aco Tomić osumnjičen je za krivično delo podstrekivanja izvršilaca zato što je Ulemeku i šefu zemunskog klana Dušanu Spasojeviću garantovao da se Vojska neće mešati dok pobuna traje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari