Intenziviranje vojne saradnje Srbije i NATO posledica je zakona „Akt o prevenciji ruske agresije 2014“, utvrđen za period od 2015. do 2017, koji je doneo Kongres SAD u jeku ukrajinske krize, u maju prošle godine. Kako piše na internet stranici Kongresa, „predsednik SAD Barak Obama će preduzeti korake, u skladu sa svojim ovlašćenjima Vrhovnog komandanta, da suštinski poveća, u roku od godinu dana, nakon stupanja na snagu ovog akta – interakciju između armija Sjedinjenih američkih država sa oružanim snagama Ukrajine, Gruzije, Moldavije, Azerbejdžana, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, a pre svega ubrzanje aktuelnog tempa odvijanja vojnih vežbi, obuke i razmene.“

„Predsednik Amerike će preko stalnog predstavnika SAD u NATO da utiče na NATO da kreira Bezbednosni fond Evropskih partnera sa odgovarajućim doprinosima svih zemalja članica kao podršku proširenim NATO obukama, vežbama, asistencijama i razmenama sa oružanim snagama Ukrajine, Gruzije, Moldavije, Azerbejdžana, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije. Ne kasnije od 90 dana nakon stupanja na snagu ovog akta, državni sekretar, u koordinaciji sa Sekretarom za odbranu, ući će u pregovore sa ovim zemljama, kako bi uspostavili nove, ili ojačali postojeće bilateralne i multilateralne odbrambene sporazume“, piše u aktu Kongresa SAD koji se bavi „prevencijom ruske agresije“.

S druge strane, Individualni partnerski akcioni plan – IPAP, koji je Srbija potpisala sa NATO u decembru prošle godine, od kada se nalazi javno dostupan na internet stranici Ministarstva odbrane, izazvao je pažnju javnosti tek pre nedelju dana, kada je u Briselu ozvaničeno njegovo stupanje na snagu, čemu su prisustvovali šef diplomatije i ministar odbrane Ivica Dačić i Bratislav Gašić. Tim sporazumom se NATO vojnicima garantuje eksteritorijalnost i diplomatski status kad god se, bilo kojim povodom, nađu na teritoriji Srbije. Garantuje se izuzeće od odgovornosti za bilo kakva kršenja zakona Srbije, a omogućeno je korišćenje vojne infrastrukture u zemlji. IPAP, dakle, podrazumeva potpisivanje tzv. SOFA sporazuma sa članicama NATO, a kojim se reguliše prelazak granice i nivo imuniteta za pripadnike Alijanse dok su u Srbiji i pristup vojnim objektima.

Srbija se, piše u sporazumu, obavezuje na saradnju sa NATO na polju javne diplomatije, i podizanja „javne svesti“. Individualnim akcionim planom partnerstva predviđa se potpuno usaglašavanje standarda oružja, druge vojne tehnike i celokupne vojne infrastrukture u Srbiji sa standardima NATO.

 Sadržaj dokumenta je razrađen u četiri poglavlja koja obuhvataju sledeće oblasti – politički i bezbednosni okvir; odbrambena i vojna pitanja; javna diplomatija; naučna saradnja; sistem upravljanja krizama i planiranja u vanrednim situacijama; zaštita tajnih podataka.

Nakon ozvaničenja primene ovog sporazuma, zvaničnici Vlade Srbije su davali izjave u smislu da se ovim sporazumom Srbija ne priprema za članstvo u NATO, odnosno da ostaje vojno neutralna. „Naša neutralnost se ne dovodi u pitanje ovim planom“, rekao je Ivica Dačić novinarima u sedištu NATO u Briselu nakon susreta sa generalnim sekretarom Alijanse Jensom Stoltenbergom. Stoltenberg je, kako je naveo Dačić, nedavno razgovarao s premijerom Aleksandrom Vučićem, tako da treba očekivati dalji razvoj odnosa s Alijansom. Dačić je rekao da IPAP otvara mogućnost saradnje Srbije i NATO-a na mnogim poljima, uključujući i oblast nauke, javne diplomatije i učešća u međunarodnim mirovnim akcijama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari