Zvanični Beograd je u dugom danu najavljenih kontramera pokrenuo diplomatsku ofanzivu kako bi međunarodna zajednica, pritiskom na Hrvatsku, promenila odluku Zagreba o delimičnoj blokadi graničnog prelaza Bajakovo za transportni saobraćaj. Kako je Danas nezvanič no saznao, na inicijativu hrvatskog premijera juče po podne pred početak sastanka lidera EU u Briselu Zoran Milanović i premijer Srbije Aleksandar Vučić trebalo je da se još jednom čuju telefonom. Vlada Srbije ostala je pri prekjuč e usvojenom paketu kontramera prema Hrvatskoj, koje je trebalo da stupe na snagu automatski, u ponoć između srede i četvrtka.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini izjavila je juče da zatvaranje hrvatske granice nije rešenje i pozvala zvanični Beograd i Zagreb da zajednički i konstruktivno pristupe rešavanju migrantske krize. Nakon razgovora sa obojicom premijera, ona je novinarima uoči jučeraš njeg vanrednog samita EU u Briselu izjavila da zatvaranje granice za teretni saobraćaj nije rešenje i istakla da to dovodi do negativnih osećanja u regionu.

„Zajedno kao Evropljani, u državama članicama i van njih, a naročito na Zapadnom Balkanu, moramo da se izborimo s velikim prilivom izbeglica i migranata. Zato se nadam da će granica biti otvorena, između ostalog zbog nesmetanog protoka robe ali i zbog upravljanja prilivom izbeglica“, rekla je Mogerini.

Nekoliko sati pred istek roka za uvo- đenje kontramera Hrvatskoj premijer i ministar spoljnih poslova Srbije izjavili su da se slažu sa visokom predstavnicom EU. Premijer Vučić je naveo i da očekuje da granica bude otvorena.

Prema tada još nepotvrđenim saznanjima, jedna od kontramera biće blokada transportnog saobraćaja iz Hrvatske u Srbiju, na svim prelazima. Milanović bi tokom samita EU u Briselu mogao da povuče blokadu. Procenjuje se da će Milanović svaku odluku meriti u skladu sa izbornom kampanjom za parlamentarne izbore koja je u jeku u Hrvatskoj.

Premijer Vučić uputio je pismo zvanič nicima EU, a sa nekima od njih je i u stalnoj telefonskoj komunikaciji. Pismo je upućeno predsedniku Evropskog saveta Donaldu Tusku, predsedniku EP Martinu Šulcu, predsedniku Evropske komisije Žan-Klod Junkeru, visokoj predstavnici EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Federiki Mogerini i evropskom komesaru Johanesu Hanu. Sadržaj je dostavljen medijima. Još u popodnevnim izveštajima iz Brisela, međutim moglo se čuti da zbog intenzivnih aktivnosti glavni ljudi EU administracije nisu imali uvid u Vučićevo pismo.

U tekstu je potvrdio spremnost Srbije da održi otvoreni dijalog sa svim regionalnim partnerima o mogućim rešenjima migrantske krize i skrenuo pažnju da je Hrvatska „agresivnim i neprihvatljivim“ merama drastično pogodila nacionalne i vitalne ekonomske interese Srbije, ali i snažno podrila regionalne odnose i stabilnost.

Ovo je posebno važno kad se ima u vidu celokupan kontekst procesa regionalnog pomirenja, kao i otvorena i nerešena pitanja, koja još uvek postoje u našim bilateralnim odnosima, naveo je premijer.

„Na osnovu mog nedavnog razgovora sa predsednikom Vlade Republike Hrvatske gospodinom Zoranom Milanović em, želeo bih da ponovo potvrdim spremnost Republike Srbije da održi otvoren dijalog sa svim regionalnim partnerima o mogućim rešenjima za migrantsku krizu“, navodi se dalje u opširnom pismu.

Vučić je ukazao da jednostrana odluka Hrvatske da zabrani prolaz teretnog saobraćaja nikako nema veze sa rešavanjem evropske migrantske krize, već je kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što direktno nanosi štetu ekonomskoj saradnji Srbije sa EU.

„Kao što sigurno znate, Srbija nije uvela nikakve slične mere prema bilo kojoj od susednih država, bilo da je zemlja kandidat ili članica obavezna da po- štuje Dablinske propise, bilo da je zemlja kandidat koja mora da poštuje obaveze koje proizilaze iz aranžmana vizne liberalizacije. Naprotiv, Srbija je sama snosila sve troškove migrantske krize, bez bilateralne finansijske podrške ili finansijske podrške EU. Troškovi za registraciju migranata i nabavku hrane iznosili su 20.000 evra dnevno tokom protekla četiri meseca. Ukupni troškovi su daleko veći, dok su operativni za samo jedan prihvatni centar procenjeni na pola miliona evra mesečno, naveo je Vučić.

Izrazivši nadu da će mere koje su uvedene Srbiji biti ukinute u što kraćem roku, kako bismo izbegli primenu recipročnih mera, premijer je istakao ličnu spremnost i posvećenost rešavanju svih pitanja sa susedima Srbije putem politič- kog dijaloga, bez ekonomske štete po bilo koju stranu.

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da Hrvatska protiv Srbije vodi trgovinski rat i ekonomsku agresiju, ocenivši da je Srbija „napadnuta“. „Ako žele sukobe, nema nikakvih problema“, rekao je Dačić i naglasio da, ukoliko neko misli da Srbija neće da uvede mere, da se ne igra sa Srbijom. „Imamo spremne mere, ali smo ih odložili“, rekao je Dačić za TV Pink. On je dodao i da je Srbija suoč ena sa ultimatumom i da su zemlje „zbog ovoga ratovale u prošlosti“, ali da Beograd ne želi bilo kakve sukobe. Srbija je odložila početak primene kontramera, što je naišlo na pozitivnu reakciju kod evropskih partnera, istakao je Dačić.

Do nove krize u odnosima Beograda i Zagreba došlo je nakon što je 15. septembra Mađarska usvojila nove, oštre propise za prijem migranata, pa su njihove kolone jednim delom sa teritorije Srbije krenule ka Hrvatskoj.

Razlog zbog kojeg je Hrvatska zatvorila granicu objasnio je ministar unutra- šnjih poslova te zemlje Ranko Ostojić. On je srpskom ministru trgovine poru- čio da će granica biti otvarana kada Srbija bude počela izbeglice da preusmerava ka graničnom prelazu Horgoš između Srbije i Mađarske, a zatvarana kad se upute ka Hrvatskoj.

Milanović optužuje vlast u Beogradu za dogovor sa Budimpeštom. Blokada kamiona međutim uopšte nije na ruti migranata. Mađarski šef diplomatije Petar Sijatro juče je u Senti zajedno sa premijerom Vučićem otvorio fabriku Tisza Automotive.

Kirbi: Ohrabrenje



„Bilo mi je drago što sam juče video da je između premijera Srbije i Hrvatske došlo do razgovora i to me ohrabruje. Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić odlazi na zasedanje Ujedinjenih nacija i mislim da su i to koraci koji će dovesti do pronalaska rešenja za ovaj problem“, izjavio je odlazeći američki ambasador Majkl Kirbi.

Nikolić: Nema guranja pod tepih



Predsednik Srbije Tomislav Nikolić uveren je da EU ne može da šutne pod tepih migrantsku krizu i pozvao članice da postignu rešenje koje će biti obavezujuće za sve, uz opasku da je reč o gorućem problemu, a ne „zahtevu za prijem u članstvo Unije, pa da odugovlače pet do 50 godina“.

Reagovao i Tasovac



inistar kulture i informisanja Ivan Tasovac ocenio je juče da su pokušaji nipodaštavanja Srbije, banalizovanje izbegličkog problema i vulgarne poruke sa rasističkim prizvukom hrvatskog premijera Zorana Milanovića uvreda za Srbiju, ali i za Evropsku uniju i sve njene članice, pa i za samu Hrvatsku.

Han: Otvorite granice i stišajte retoriku



Evropski komesar za susedsku politiku Johanes Han zatražio je od svih država Zapadnog Balkana da otvore granice za nesmetan protok robe i stišaju retoriku. „Pozivam sve zemlje Zapadnog Balkana da se odgovorno ponašaju prema migrantima, a posebno da ne zatvaraju granične prelaze“, rekao je Han novinarima uoči jučerašnjeg zasedanja kolegijuma Evropske komisije, ne pominjući direktno slučaj Srbije i Hrvatske. Han je rekao da zatvaranje prelaza za kamionski saobraćaj ima direktne ekonomske posledice po ceo region. Upitan da prokomentariše „carinski rat“ između Srbije i Hrvatske, Han je rekao da EK „pokušava da arbitrira“. On je naveo da je juče telefonom razgovarao sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem i šeficom hrvatske diplomatije Vesnom Pusić, a razgovarao je i sa ministrom za rad i socijalnu politiku Aleksandrom Vulinom, koji je bio u poseti Briselu. „Znam da nije lako, ali sada je potrebno verbalno razoružanje kada je reč o izjavama i saopštenjima, jer oštre reči ne pomažu“, kazao je on. Han je naveo da je EU spremna da pomogne zemljama Zapadnog Balkana, pre svega Srbiji i Makedoniji, da izađu na kraj sa izbegličkom krizom. On je najavio da će u petak posetiti Beograd i sa Vučićem obići kampove za izbeglice.

Siriza hvali Vulina



Atina – Izbeglička kriza je problem cele Evrope, a ne samo zemalja Balkana. EU nije dovoljno pomogla zemljama koje su najviše pogođene prilivom izbeglica. Moj prijatelj Aleksandar Vulin, ministar u Vladi Srbije, preuzeo je veliku odgovornost za rešavanje problema izbeglica, kaže za Danas Jorgos Ververis, šef Odseka za Evropu u Spoljnopolitičkom odboru Sirize. On ističe da se „mora priznati da se ministar Vulin dobro snašao“. „Njegovo zalaganje je dobar primer u rešavanju problema izbeglica“, smatra Ververis, čija partija je pobedila u nedelju na parlamentarnim izborima u Grčkoj. P. D.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari