Procena je da Srbija i zemlje regiona nisu moguća meta terorističkih napada, već su pre svega tranzitno područje i regrutna baza terorista. Takođe, efekti eventualnih terorističkog napada u zemljama regiona kao i u ostalim manje razvijenim državama nisu isti kao u razvijenim zapadnim državama, te izvođenje terorističkih aktivnosti u njima je za teroriste „neisplativo“.

 Naravno, uvek su mogući izolovani teroristički napadi, koje izvode pojedinci inspirisani aktivnostima i ideologijom Islamske države, ističe za Danas Predrag Petrović, izvršni direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, odgovarajući na pitanje da li Srbija i zemlje regiona treba da budu zabrinute nakon terorističkih napada u Parizu.

– Realnije negativne posledice terorističkog napada u Parizu po zemlje u regionu su te da evropske države, a pre svega Nemačka, prekinu sa politikom prihvatanja izbeglica, te da izbeglice ostanu „zarobljene“ na teritoriji balkanskih država što može predstavljati veliki pritisak na ionako slabe i osiromašene balkanske države – ocenjuje Petrović.

* Ovo nije prvi teroristički napada u Francuskoj ove godine, pa se postavlja pitanje zašto je baš ta zemlja tolika meta terorista. I kako je moguće da mere Francuske uvedene posle napada na redakciju Šarli Ebdo nisu uticale nekako da se preduprede ovakvi događaji?

– Ovo je šesti teroristički napad u Francuskoj od početka godine, a jedanaesti od 2012. Kao odgovor na terorističke napade, a posebno nakon Šarli Ebdoa, Francuska je uvećala ovlašćenja službama bezbednosti, uposlila dodatnih 4.000 ljudi u bezbednosnim institucijama te je za 130 odsto povećala broj ljudi koji su na „merama“. Pored toga, kriminalizovani su odlasci građana Francuske na strana ratišta. Sve to očigledno nije dalo rezultate zbog nekoliko razloga. Najpre, oslanjanje na ove represivne i preventivne bezbednosne mere (prisluškivanje) ne daje rezultate jer se odgovara na posledice a ne i na uzroke problema. Ove mere čak dodatno pogoršavaju situaciju jer su savršen dokaz islamistima da francuska država sprovodi represalije prema muslimanima. Potrebno je mnogo više raditi na integraciji (ne asimilaciji) manjinskih grupa u Francuskoj tako što bi se povećavala njihova zaposlenost, ali i bolje odgovaralo na njihove raznovrsne potrebe, koje često mogu biti dosta „obične“ – bolji kvalitet školovanja u lokalnim sredinama, informisanje… Naravno, ovo je zadatak lokalne zajednice a ne centralne vlasti, jer samo lokalna sredina najbolje može da proceni stvarne potrebe svojih stanovnika. Na taj način bi se pripadnici manjinskih zajednica osecali manje odbačeno i getoizirano, te bi se smanjila verovatnoća od radikalizacije. Prvi identifikovani terorista Omar Ismail Mostefai poreklom je baš iz siromašnog predgrađa Pariza – Kurkurna. Drugi važan razlog je spoljna politika Francuske koja je u poslednje vreme izrazito intervencionistička. A sa intervencionizmom dolazi i do povećanog rizika od terorističkih napada. Dodatni problem je taj što ovaj intervencionizam dodatno pogoršao situaciju nego što je rešio, kao što je to slučaj u Libiji. Susedna Nemačka takođe ima značajnu migrantsku populaciju muslimanske vere i znatno više je primila izbeglica od Francuske, a u 2015. godini je bio „svega“ jedan izolovani teroristički akt. Nemačka je znatno manje uključena u oružane intervencije, te i intenzivno radi na otklanjanju uzroka različitih vrsta ekstremizama (desni, islamizam) putem raznovrsnih preventivnih mehanizama.

* Koliko posle ovog događaja i ostale zemlje Evrope treba da budu zabrinute, odnosno mogu li se očekivati novi napadi?

– U Francuskoj je trenutno najveći rizik od terorističkih akata, ali i ostale evropske zemlje treba svakako da budu zabrinute, a posebno one koje su učestvovale oružanim intervencijama, pre svega, na Bliskom Istoku i Africi. Tu je takozvana Islamska država bila jasna, da će se osvetiti za zločine koje su počinjeni protiv islama. Trenutna situacija povećava rizik od dešavanja novih terorističkih napada u EU. Veliki broj izbeglica koji je gotovo nekontrolisano došao u EU, kao i već prisutna migrantska populacija, nezadovoljna svojim položajem, može predstavljati pogodno tlo za radikalizaciju i regrutaciju terorista. Bes i strah većinske populacije zbog poslednjih terorističkih napada i eventualne represalije prema muslimanskoj manjini, mogu doprineti njihovoj izvesnijoj i dodatnoj radikalizaciji, što sve povećava rizike od terorističkih napada ali i od različitih nemira.

* Islamska država je poručila posle napada u Parizu da ljudi neće mirno moći ni do pijace i prodavnice, a francuski predsednik je objavio rat protiv terorizma. Šta se može očekivati u praksi?

– Može se očekivati dodatno snaženje bezbednosnih službi u Francuskoj, ali nije nemoguće i da Francuska intenzivira vazdušne udare na ciljeve Islamske države jer je, kako smo mogli čuti nakon ovih napada, bez njenog uništenja teško je očekivati da se pretnja od terorističkih napada u EU smanji. Međutim, ove represivne bezbednosne i vojne mere mogu dodatno izložiti Francusku terorističkim napadima. Pogotovo što mnogi prethodni intervencionizmi nisu dali željene rezultate. Na primer, ubijen je Bin Laden i Al Kaida je izgubila veliku moć, ali je zato nikla Islamska država. Poraz ISIS-a nikako ne znači i poraz terorizma. Zato je važno raditi na rešavanju uzroka terorizma, kako u inostranstvu tako i u svojoj državi. Francuska ne sme da upadne u islamofobiju te mora da intenzivno radi na istinskoj integraciji manjinskih grupa u francusko društvo. To će znatno sprečiti njihovu eventualnu radikalizaciju.

Najnegativniji scenario- zatvaranje granica

* Da li će poslednji događaji i kako uticati na rešavanje izbegličke krize u Evropi, ali konkretno i u Srbiji?

– Najnegativniji scenario je taj da se EU države pred strahom od terorizma i pritiskom domaćih desničara dodatno zatvore i ne dozvole dalji priliv izbeglica. Poljska je već odlučila da ne poštuje dogovor o preraspodeli izbeglica i migranata, te neće primiti nijednog od njih. Ukoliko i ostale EU države postupe isto, jedan broj izbeglica bi protiv svoje želje ostao u balkanskim državama koje sa trenutnim resursima i upravljačkim kapacitetima mogu malo toga za njih da učine, te zato mogu biti dodatno destabilizovane. Posebna opasnost bi predstavljalo jačanje ekstremno desničarskih organizacija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari