Praksa nam govori da je Sabor Hrvatske dosad uvek poštovao odluke Ustavnog suda, kaže za Danas predsednik vukovarske organizacije Samostalne demokratske srpske stranke Srđan Milaković, ali primećuje da rasprava o izmenama Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina, zahvaljujući rokovima koje je dao Ustavni sud Hrvatske, pada usred već započete kampanje za parlamentarne izbore. „Biće veoma zanimljivo pošto je to veoma osetljivo pitanje“, koje se i inače politizira, a u predizbornim kampanjama pogotovo.


Za dva meseca ističe rok koji je Ustavni sud Hrvatske dao Vladi Hrvatske da obavi izmene ova dva zakona i predvidi sankcije za lokalne samouprave koje Zakon o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina ne poštuju. Vlada je svoj zadatak izvršila i loptu prebacila u Sabor u kome vladajuća Kukuriku koalicija nema potrebnu dvotrećinsku većinu.

„Ja nemam informaciju da li će moja stranka HDZ glasati za ove zakonske izmene, ali što se tiče Gradskog vijeća Vukovara to uopšte nije sporno, samo je sporno da li je zakon u skladu sa Ustavom“, kaže za Danas gradonačelnik Vukovara Ivan Penava. I Gradskom vijeću Vukovara Ustavni sud je dao određeni i vrlo komplikovan zadatak i oročio ga takođe na godinu dana. Vukovar treba da donese Statut kojim će urediti pravo na korišćenje ćirilice na način „koji ne ugrožava samu bit tog prava, a istodobno uvažava potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posledica velikosrpske agresije početkom 90-ih godina 20. stoljeća te potrebe pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području grada Vukovara“. Vukovar već vodi određene razgovore o tome sa stručne, pravne i političke strane, kaže Penava.

Oko ustavnosti zakonskih izmena koje je Vlada Hrvatske uputila Saboru mogla bi se vrteti cela pravna igra sa političkim pravilima. Odnosno ceo paket bi mogao da se vrati Ustavnom sudu. Jer, zagovornici stava da bi Vukovar trebalo izuzeti od pravila o korišćenju pisma nacionalne manjine koja čini više od trećine stanovništva, pozivaju se na rastegljivi član 8 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji je u stvari inkorporiran u onaj deo odluke Ustavnog suda kojim se definišu obaveze Gradskog vijeća Vukovara.

Mora se priznati da se sada pokazuje da je Ustavni sud Hrvatske zamrzavanjem aktivnosti oko postavljanja ćiriličnih tabli u Vukovaru doprineo padu tenzija oko te teme, koje su već bile prešle opasne granice. S druge strane, istek datog roka pada doduše usred zahuktale neformalne parlamentarne kampanje, ali i u trenutak kada se čini da su građani Hrvatske konačno zastrašeni od preterane radikalizacije političke scene, koja je nesumnjiva. O tome se doduše može samo spekulisati, ali nije neosnovana pretpostavka da su braniteljski incident na Markovom trgu i kukasti krst na Poljudu možebiti nepovratno zaustavili činilo se nezaustavljivo nadiranje desnih stranaka predvođenih HDZ-om.

Stranka Tomislava Karamarka već je emitovala neke pomirljive tonove tipa „ne ili oni ili mi nego i oni i mi“, misleći doduše na hrvatsku levicu, i ta stranka sigurno ima bolje podatke o pravom raspoloženju birača i od njega bi mogao veoma veoma da zavisi i njen stav o upotrebi ćirilice u Hrvatskoj, a posebno u Vukovaru.

„Neki kažu da je do promene u toj svesti građana možda došlo i da tu može da pretegne strah od preterane radikalizacije. Pitanje je samo da li je taj strah dovoljan da preokrene kompletne političke tokove i kretanja“, sumnjičav je Srđan Milaković i u pogledu efekta koji će na birače imati konačni izlazak hrvatske iz recesije i neki pozitivni potezi Vlade :“Vlada je počela neke poteze povlačiti: smanjila je porez na dohodak pa je to malčice povećalo plate građana i još neke mere su najavili, ali nisam siguran da je to dovoljno da bi preokrenulo ovaj put kojim je politički život u Hrvatskoj krenuo“, kaže on.

Šeks objavio knjigu „1991“

Još se ni slučajno nije stišala bura oko knjige Slavka i Iva Goldštajna „Tito“, a susedi Hrvati imaju novu politički zanimaciju par exellence. Na kioscima se pojavio prvi deo knjige Vladimira Šeksa „1991“. Šeks je jedna od najznačajnijih, najuticajnijih i najkontroverznijih ličnosti nezavisne Hrvatske i svedok mnogih događaja naročito u Slavoniji koji bi mogli da interesuju i hrvatske Srbe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari