Politički međuetnički odnosi, ali i svakodnevna međuetnička komunikacija u Makedoniji je vrlo složena. Zato su, malo je reći, interesantne velike nade makedonske opozicije u gotovo presudnu pripomoć albanskih stranaka ili nezavisnih albanskih intelektualaca u naumu da se premijer Nikola Gruevski prinudi na ostavku, a vladajuća VMRO-DPMNE na formiranje prelazne vlade. O ovim pitanjima za Danas je govorio Albert Musliju, predsednik Agencije za demokratsku integraciju iz Gostivara.

Da li većina u albanskoj populaciji podržava zahteve opozicione SDSM da vlada podnese ostavku i da se, bez izbora, formira prelazna vlada?

– Da je podrška kod Albanaca za zahteve Zaeva (šef SDSM, prim. R.Ć.) maksimalna, to je nesporno. Jer status Gruevskog kod Albanaca je i pre ovih „bombi“ bio minimalan, podrška njemu možda je bila na istorijskom minimumu, od svih dosadašnjih premijera Makedonije. Tako da bi DUI (albanska stranka u vladi) ili albanska politička elita imala podršku za svaki potez koji bi značio zamena Gruevskog ili prelaznom vladom ili nekim drugim. Ali zamena Gruevskog, koji je sada predsednik VMRO-DPMNE i premijer, nekim drugim iz VMRO je neizvodljiva. To nije opcija. Znači, zamena Gruevskog nekim iz druge partije bi bila podržana od albanskih glasača u svakom slučaju.



 

Da li bi se moglo dogoditi da DUI izađe iz vlade, a da Gruevski napravi koalicioni sporazum sa DPA Menduha Tačija?

– Ne verujem da je to više moguće. Možda je to bio adut Gruevskog pre ovih ‘bombi’, ali verujem da opozicija ima dovoljno snimaka Tačija da on to više ne može da proda svojim članovima. To bi više bila improvizovana multietnička vlada nego stvarna vlada između dva politička aktera dveju etničkih zajednica. Zato što po našem ustavnom poretku Gruevski može da napravi vladu i bez albanskih partija, nije to zabranjeno, ali je neodrživo – Gruevski bi ušao u još veće probleme za Makedoniju zato što bi to onda generisalo i promenu Ustava, pa bi konsenzualni izbor vlade morao biti prenet u ustavna rešenja, a ne samo kao džentlmenski politički dogovor.

Neki albanski autori optužuju vladu Gruvskog i Ahmetija da vodi putinovsku politiku. Da li je to problem Gruevskog?

– Za mene bi albanska partija na vlasti bila podjednako kriva kad bi postojali mehanizmi da imamo realnu podelu vlasti. Mi nemamo realnu podelu vlasti u Makedoniji. To se videlo i prilikom izbora predsednika Makedonije, koji se bira većinskim principom čime se nadglasava albanski interes. U ovom ustavnom poretku, Albanci ne mogu u istoj meri da podele krivicu za to što se dešava u Makedoniji zato što nam je sistem takav. A 2001. je bila inicijativa da se i budžet i vlada izglasavaju Badinterovim principom, da se to desilo, onda niko ne bi mogao da amnestira DUI. Ali DUI realno nema svoj deo vlasti u ovoj vladi u kapacitetu u kome ga ima VMRO.

 A da li su istočno orijentisani?

– DUI? Albanska partija? Ne. Ne. Ne.

Pa i Gruevski je na vlast došao kao zapadni čovek?

– Jeste i on je došao kao zapadni čovek na vlast, ali najveći glasnogovornici i inicijatori od međunarodnih partnera naših koji insistiraju na odgovornosti onih koji se čuju u snimljenim telefonskim razgovorima su Nemci, koji su se ranije videli kao najveći podržavaoci Gruevskog i oni koji su digli kapacitet VMRO-DPMNE pre nego što su došli na vlast. On je možda došao kao zapadni čovek, ali on nije isporučio to što je trebalo da isporuči. I videlo se zadnjih godinu-dve-tri, on se okretao i prema Istoku kao alternativi. Da li je to bila strategija pregovaranja sa Zapadom ili je bio iskren, to zna on najbolje sam. Ali objektivno je da je on poslednjih godina insistirao na balansiranju između Zapada i Istoka, što ne može da prođe ovde. Prvo, vi imate u startu minimum 40 posto građana koji su „anti“, ne samo Albanci nego i druge manje zajednice su za Zapad, a onda ako je u makedonskoj zajednici i izbalansirano između Istoka i Zapada, ukupno imate oko 70 odsto onih koji su za Zapad. Tako, da se naša službena politika orijentiše prema Istoku, to je nemoguće. 

Albanci i Makedonci nikad bliži

Opozicija tvrdi da prvi put postoji jedinstvo građana za raspuštanje ove vlade?

Da, to zaključujemo na osnovu svega što se dešava. Nikad Albanci i Makedonci nisu bili bliži protiv nečeg nego što su sada. Čak i neki incidenti koji su bili na graničnom pojasu nisu generirali veće tenzije, po javnim nastupima i socijalnim mrežama se vidi da su skoro svi bili protiv tih incidenata, što nije bio slučaj 2001. Dakle, ovde nema atmosfere među građanima da uđu u konflikt između dva etnikuma.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari