Bez obzira na težak materijalni položaj poljoprivrednika, jagma za oranicama u Vojvodini ne jenjava. Ko može, investira u budućnost kupujući zemlju u slobodnoj prodaji, ostali uzimaju oranice u zakup. Ali, već godinama unazad, davanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta izaziva polemiku u javnosti kao i nezadovoljstvo zakupaca. Opštinskim komisijama, koje sprovode licitaciju državnih oranca za svoje katastarske opštine, zamera se kratak rok na koji se izdaje zemlja, način raspodele oranica za korisnike koji imaju prioritet, podizanje cena, kao i učešće bogataša koji se ne bave poljoprivredom.

Sa druge strane, i komisije imaju puno primedbi na poljoprivrednike, za koje trvde da prave probleme i tamo gde ih objektivno nema. Najnoviji takav slučaj vezan je za zrenjaninske stočare, koji su se pobunili zbog toga što licitacije pašnjaka još nisu počele. Kada je Gradsko veće nedavno usvojilo ovogodišnji program zaštite, uređenja i korišćenja zemljišta u državnoj svojini na području Zrenjanina, stočarima je zasmetala činjenica da nema toliko pašnjaka, koliko im prema broju grla i onome što zakon propisuje, pripada.

– Po osnovu broja grla koje imam pripada mi 41 hektar u ataru Melenaca, a dobio sam 18 hektara. Nisam zadovoljan i tražio sam zamenu – objašnjava Stevica Jovanov, stočar iz Melenaca.

Pravo prečeg zakupa u Zrenjaninu ostvarilo je 84 stočara, koji prema broju grla imaju pravo zbog podsticaja proizvodnje na 8.392 hektara zemlje, livada i pašnjaka. Nezadovoljstvo u katastarskoj opštini Melenci nastalo je nakon što je crkvenoj opštini restitucijom vraćeno 250 hektara pa je ostalo manje površina za raspodelu.

– Primedbe izvesnog broja stočara u Melencima opravdane su i njihovo mišljenje je uvaženo tako da je u toku izmena i dopuna godišnjeg programa korišćenja državnih oranica u našoj opštini. Naime, vraćanje zemlje pravoslavnoj crkvi zahteva da se stočarima dodele nove parcele – objašnjava Stojan Kralj, predsednik zrenjaninske Komisije za zakup državnog zemljišta.

On je za Danas potvrdio da u katarskoj opštini Melenci bivšim vlasnicima još nije vraćena oduzeta zemlja koju oni potražuju po osnovu restitucije. Na pitanje kako će se dalje vraćanje oranica odraziti na raspodelu parcela za licitaciju i kada bi novi vlasnici mogli da uđu u posed, Kralj objašnjava da će se to rešavati u hodu.

– Do sada je u Melencima zemlja vraćena samo crkvi, reč je o 250 hektara, a kada se bude vraćala građanima mi ćemo je izuzimati iz godišnjag programa za zakup državne zemlje. Ne bi trebalo da bude problema sa zakupcima, aneksom ugovora će se predvideti da kada se uklone usevi sa njiva vlasnik može da preuzme zemlju u tekućoj godini – objašnjava Kralj.

I prethodnih godina problemi sa davanjem u zakup oranica, tada se radilo o zemlji u katastarskoj opštini Čenta, punili su vesti u medijima. Naime, Zrenjanin je muku mučio sa kompanijom PKB oko raspolaganja zemljištem i ulaska u posed, za koji su obe strane tvrdile da im pripada, zbog čega su završili na sudu. U Komisiji kažu da je u sporu, koji su grad Zrenjanin i Ministarstvo poljprivrede poveli protiv PKB-a, potvrđeno vlasništvo grada Zrenjanina. „Grad Zrenjanin i Ministarstvo poljoprivrede dobili su prvostepeno pravosnažno rešenje i zemljište se nalazi u programu za davanje u zakup. To je oko 1.700 hektara“, objašnjava Stojan Kralj.

Zrenjanin će ove godine ponuditi u zakup 22.457 hektara državnih oranica, a licitacije će se održati u letnjim mesecima, između juna i avgusta. Za stočare je predviđeno oko 8.392 hektara, na besplatno korišćenje biće dodeljeno 250 hektara, 85 hektara predviđeno je za pošumljavanje, dok je 3.200 hektara dodeljeno vlasnicima infrastrukture, sa zalivnim sistemima i odvodnjavanjem.

Farma u Stajićevu, ispaša u Melencima

Najviše primedbi, pa čak i pretnji, zrenjaninskoj Komisiji za davanje u zakup državnog zemljišta uputio je Jugoslav Tomić, koji u Stajićevu ima farmu od 150 krava, a dobio je 10 hektara pašnjaka u Melencima, koje je od njegovog sela udaljano više od 30 kilometara. Slučaj je prijavljen policiji i gradonačelniku, kažu u komisiji i objašnjavaju da u nekim opštinama jednostavno nema dovoljno zemljišta za stočare i da tu činjenicu treba prihvatiti. „Tražim objašenje zašto nisam dobio pašnjak u Stajićevu, ili okolini. Kako misle da oteram krave na ispašu u Melence. Zbog ovakve politike raspodele državne zemlje posao na farmi mi je otežan“, besan je Tomić.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari