Srbija kasni sa izmenama Ustava 1

Tek što je otvoreno poglavlje 23 u pregovorima o pristupu Evropskoj uniji, Srbija kasni sa ispunjavanjem preuzetih obaveza.

Akcioni plan za poglavlje 23 koji diktira tempo aktivnosti u ovoj oblasti je predvideo da skupština i Vlada do kraja 2015. godine pred sobom imaju izveštaj o potrebnim izmenama Ustava u ovoj oblasti, ali kako saznaje Danas, taj izveštaj još uvek nije poslat. To bi sa sobom moglo da vuče dalje kašnjenje u ispunjavanju agende Akcionog plana pošto je istim predviđeno da skupština do kraja septembra usvoji predlog izmena Ustava.

Petar Petrović, predsednik skupštinskog Odbora za pravosuđe, kaže za Danas da prema njegovom saznanju izveštaj Radne grupe za izradu analize promene ustavnog okvira još uvek nije stigao u parlament.

– Koliko je meni poznato, izveštaj nije stigao. Poslednjih par dana nisam u Beogradu pa ne mogu da isključim mogućnost da je u međuvremenu stigao – navodi Petrović.

On tvrdi da će skupština stići da usvoji predlog izmena Ustava do kraja septembra, ali ostavlja otvorenim mogućnost da se ti rokovi i probiju.

– Sve zavisi od toga koliko brzo će ići skupštinska procedura. U svakom slučaju mi imamo rok do kraja naredne godine da izmenimo Ustav tako da imamo vremena za javnu raspravu. Uostalom kod tih stvari ne postoje kaznene odredbe – kaže Petrović.

Milan Antonijević, izvršni direktor Komiteta pravnika za ljudska prava JUKOM, navodi da određeno kašnjenje u ispunjavanju obaveza može da se stavi na teret vanrednih parlamentarnih izbora što bi Evropska komisija mogla da razume.

– Ipak, ako se sa kašnjenjem nastavi i nakon što novi saziv parlamenta krene sa radom, to će biti zamereno – kaže Antonijević i dodaje da bi državne institucije svakako trebalo da aktivnije pristupe ovim obavezama. On ističe da pitanje ustavnih izmena nije jedino sa kojim se kasni i navodi primer Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koji još uvek nije usvojen iako je to predviđeno Akcionim planom.

– Kod značajnih pitanja, a ustavne promene to svakako jesu, mora da bude sprovedena javna rasprava. Nadam se da smo naučili lekcije iz 2006. godine kada smo usvojili Ustav bez prave rasprave zbog čega je i pun nedostataka – smatra Antonijević.

Prema nedavno usvojenom Akcionom planu za poglavlje 23 koje se bavi pravosuđem i osnovnim pravima predlog izmena dela ustava koji se tiče pravosudnih pitanja već je morao da se nađe pred Vladom i skupštinom. Nakon toga skupština ima rok do 1. oktobra da usvoji Predlog izmena Ustava. Do kraja godine bi trebalo da imamo radni tekst Ustava i da usledi javna rasprava o istom. Sledeći korak bi bio slanje radnog teksta Ustava Venecijanskoj komisiji koja bi trebalo da da svoje mišljenje na tekst. Konačan korak na putu ka novom Ustavu je njegovo usvajanje koje je planirano za kraj 2017. godine. Kako izmene Ustava neće obuhvatati samo deo koji se tiče pravosuđa, već sasvim izvesno i preambulu i druge oblasti, to će njegovo usvajanje zahtevati i pozitivnu ocenu građana izraženu na referendumu.

 

Izmene Ustava jačaju nezavisnost pravosuđa

Izmene Ustava u delu koji se tiče pravosuđa bi trebalo da idu u smeru isključenja Narodne skupštine iz procesa izbora predsednika sudova, sudija, javnih tužilaca odnosno zamenika javnih tužilaca, kao i članova Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca. Takođe, ustavne promene bi trebalo da iz sastava Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca isključe predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari