Kuburović: Nulta tolerancija na korupciju 1Foto: FoNet

Ministarka pravosuđa Nela Kuburović izjavila je danas da je Vlada Srbije postavila kao prioritetan zadatak nultu toleranciju prema korupciji, najavljujući uspostavljanje udarnih timova u tužilaštvima i specijalizaciju policajaca, tužilaca i sudija u oblasti finansijskog kriminala i korupcije.

Borba protiv organizovanog kriminala, finansijskog kriminala i korupcije podrazumeva brz i efikasan krivični postupak, na osnovu novih krivičnih dela koja su predviđena izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, koje su usvojene u novembru 2016. godine, podsetila je Kuburović na konferencija „Prevencija i borba protiv korupcije“.

Na osnovu bolje definisanih krivičnih dela, tužilaštvo će podnositi kvalitetne optužnice, koje će rezultirati osuđujućim presudama, istakla je ona i najavila da je Vlada pripremila viz mera za postizanje tog cilja.

Te mere su sadržane u usvojenom, modernizovanom Zakonu o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, novom Zakonu o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije i Zakonu o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, objasnila je Kuburović.

Priprema za primenu novih zakonskih rešenja i mera biće sprovedene do kraja 2017. i početkom 2018. godine, kako bi se stvorili svi neophodni uslovi za efikasan početak reforme, koja će početi 1. marta naredne godine, najavila je ona.

Kako je istaka, centar borbe protiv organizovanog kriminala, finansijskog kriminala i korupcije za teritoriju čitave Srbije je Tužilaštvo za organizovani kriminal, čiji će rad biti unapređen u narednom periodu.

Viša javna tužilaštva u Beogradu, Novom Sadu, Kraljevu i Nišu biće regionalni centri u kojima će se formirati posebna odeljenja za procesuiranje krivičnih dela sa koruptivnim elementima, precizirala je Kuburović.

Šef delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici rekao je da je borba protiv korupcije važna za ljude u Srbiji, ne samo zbog ispunjavanja uslova iz poglavlja 23 u procesu evropskih integracija.

Fabrici je kazao da je projekat, koji se finansira iz programa „IPA 2013“, vredan 3,2 miliona evra i trajaće 30 meseci, a ima tri cilja – uspostavljanje jasnog pravnog okvira, jačanje prevencije i unapređenje kapaciteta za represiju.

On je pozdravio nedavno imenovanje direktora Agencije za borbu protiv korupcije i izrazio nadu da će novi zakon o Agenciji biti uskoro usvojen.

Fabrici je najavio i dolazak u novembru kolega iz Evropske komisije, koji će pogledati slučajeve visoke korupcije i dokle se stiglo u tim postupcima.

Zamenica republičkog javnog tužioca Zorica Stojšić ponovila je da korupcija šteti građanima i ometa privredni i društveni razvoj, zbog čega njeno suzbijanje predstavlja prioritet za državne organe.

To je jedan od prioriteta iz Akcionog plana za poglavlje 23, rekla je Stojšić, koja navodi da je odlučno gonjenje svih vidova korupcije prioritet u radu državnih organa.

Direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Majda Kršikapa istakla je da će projekat doprineti efikasnojoj primeni Strategije za borbu protiv korupcije i odgovarajućeg akcionog plana, kao i Akcionog plana za poglavlje 23.

Donošenje novog Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, kao novog krovnog zakona za postupanje Agencije, je od velikog značaja, dodala je ona. (kraj) is/ivt 12:50

Za efikasniji Upravni sud

Planirana reforma učinila bi bržim i kvalitetnijim postupke pred Upravnim sudom koji je sada opterećen ogromanim brojem raznovrsnih slučajeva, rečeno je danas na međunarodnoj konfereciji posvećenoj tom problemu, uz napomenu da ot toga zavisi i približavanje Srbije Evropskoj uniji(EU) i priliv stranih investicija. Predsednik Upravnog suda Jelena Ivanović je podsetila da je taj sud počeo sa radom 2010. kao poseban jednostepeni sud sa sedištem u Beogradu i odeljenjima u Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu, ali se brzo pokazalo da je predviđen broj od 40 sudija nedovoljan. Prema njenim rečima, Upravni sud postupa u raznovrsnoj, obimnoj i teškoj materiji, uz stalno proširenje nadležnosti, od najniže socijalne naknade do zaštite izbornog prava, što vodi u dugo trajanje postupaka. Reforma upravnog sudstva, kaže, značila bi efikasniji Upravni sud, omogućila pružanje građanima delotvornije pravne zaštite, a znatno bi smanjila iznose naknada koje Srbija plaća zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Ministarka pravde Nela Kuburović je rekla da je predviđeno da se osnuje više prvostepenih upravnih sudova, čija bi se mesna nadležnost zasnivala na sedištu, prebivalištu ili boravištu tužioca u upravnom sporu.

Sadašnji Upravni sud postao bi Upravni apelacioni sud koji bi isključivo bio nadležan da rešava po pravnom leku na odluke prvostepenih upravnih sudova, rekla je Kuburović, navodeći da to podrazumeva i izmene zakona. Predsednik Vrhovnog kasacionog suda i Visokog saveta sudstva Dragomir Milojević je napomenuo da reforme podrazumevaju donošenje zakona usaglašenih sa praksom Suda za ljudska prava u Strazburu, zemalja EU i principima Evropske konvencije o ljudskim pravima. Za pravnu reformu od ključne je važnosti da se ti zakoni delotvorno sprovode i da javnost bude o tome informisana, rekao je Milojević. Konferenciju je organizovana misija OEBS, u saradnji sa Upravnim sudom, a prisustvuju joj predstavnici pravosuđa iz desetak evropskih zemalja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari