Zavod za udžbenike gubi pare, ali diže troškove reprezentacije 1Foto: Stefana Savić

Javno preduzeće Zavod za udžbenike prvi put je prošle godine zabeležilo gubitak i to od oko 150 miliona dinara, a aktuelno poslovodstvo objašnjava da je to posledica novog zakona, usvojenog 2015, i očekuje od države bolji tretman.

Međutim, analiza poslovanja u prošloj godini, objavljena na njihovom sajtu, otvara dilemu da li je to jedini uzrok lošeg rezultata, a izvori Danasa tvrde da zaposleni imaju komotan odnos prema radnom vremenu, da ima radnika koji uopšte ne dolaze na posao, a da se istovremeno neki ljudi permanentno angažuju na dodatnim i povremenim poslovima. Navodi se i neracionalno korišćenje službenih automobila, da su neki od direktora u sukobu interesa jer posluju sa knjižarama čiji su vlasnici njihovi bliski rođaci, da su cene po kojima Zavod izdaje svoj poslovni prostor niske a da se istovremeno plaća nerealno visok zakup lokala, na primer za knjižaru u Smederevu. Pominje se i problem čestih kompenzacija robe sa veletrgovinama, čime se izbegavaju javni tenderi, a „biser“ je bio javni poziv za izbor firme koja će raditi obezbeđenje, kada je za pobednika izabrano preduzeće bez zaposlenih, pa iako mu se plaća za „uslugu“, taj posao obavljaju radnici Zavoda.

Pokušali smo da proverimo ove optužbe, ali direktor Zavoda Dragoljub Kojčić, kome su, između ostalih, mejlom još u petak poslata i ova pitanja, prema rečima sekretarice „bio je previše zauzet“, pa nije mogao da se javi, niti da odgovori na njih. Zanimljivo je da smo i u ponedeljak pokušali da saznamo da li ćemo dobiti objašnjenja, ali se na fiksne telefone u Zavodu posle 14 sati niko nije javljao, iako je radno vreme do 16 sati.

I zvanični izveštaji Zavoda ukazuju da u poslovanju nešto ne štima. Osnovna dilema je zašto su rashodi dostigli 90 odsto planiranih, finansijski čak i preko plana, kada su prihodi, pre svega od prodaje udžbenika, pali na 67 odsto u odnosu na očekivane. Rashodi koji su zadržani uprkos lošim rezultatima, velikim delom se odnose na davanja za zaposlene, pa je tako Zavod nastavio da otplaćuje rate za pre desetak godina podignute stambene kredite nekih radnika, za solidarnu pomoć zaposlenima izdvojeno je čak 5,7 miliona dinara, što na 260 radnika iznosi u proseku više od 20.000 dinara. Jubilarne nagrade bile su „teške“ 4,7 miliona, za privremene i povremene poslove izdvojeno je 13,5 miliona, u šta nisu uračunate naknade po ugovoru o delu i autorskom honoraru, a nije izostala ni donacija od milion dinara za Hram Svetog Save. Kako je u penziju ili po sporazumnom raskidu radnog odnosa iz Zavoda otišlo devet radnika, za otpremnine je isplaćeno 2,57 miliona ili u proseku 255.000 dinara po zaposlenom, odnosno dvostruko više od neoporezivog dela koji propisuje država. U izveštaju Zavoda navodi se i da je za 21 odsto premašen plan reprezentacije, koja je iznosila 968.000, dok je za reklamu izdvojeno 28 odsto novca više od planiranog ili 11,5 miliona dinara.

– Do povećanja troškova reprezentacije je došlo zbog sajma knjiga u mesecu oktobru, kada smo na našem štandu imali posluženje za goste, naše autore, književnike, đake – navodi se u izveštaju i dodaje da su troškovi reklame viši „zbog povećane promocije izdanja u osnovnim školama“. Objašnjava se i da je reč uglavnom o besplatnoj podeli knjiga za osnovnu školu i predškolske ustanove „a sve u cilju da profesori i vaspitači imaju uvid u kvalitet naših izdanja“.

Do povećanja prodaje, međutim, nije došlo. Naprotiv, u odnosu na plan, realizovano je tek 60 odsto prihoda po tom osnovu. Od direktora Zavoda nismo uspeli da dobijemo objašnjenje zašto je tako, ali se u izveštaju novi Zakon o udžbenicima navodi kao razlog. Podsetimo, nova regulativa stavila je u ravnopravan položaj sve izdavače, a u samom Zavodu nije retkost da se loši rezultati tumače nelojalnom konkurencijom iz privatnog sektora.

Država pokrila minus

U i 2015. godini poslovanje Zavoda nije bilo blistavo, ali je odlukom Ministarstva prosvete 208 miliona dinara iz državne kase pokrilo manjak. Takođe, Zavod je do pre dve godine imao 21 milion evra oročenog novca, a sada je na bankarskim računima ostalo svega 11,5 miliona evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari