Ivo Josipović: Uloga Stepinca ni približno negativna koliko Draže Mihailovića

Hrvatska ima prava i obaveze kao i druge članice EU. Ali, ako bilo koja zemlja, pa i Hrvatska, bude bilateralne probleme pokušala riješiti ucjenama i izmišljenim razlozima za blokadu, bit će izvrgnuta pritisku koji neće moći izdržati. Ulazak Srbije u EU u interesu je i Hrvatske. Zato je dobro što je u Hrvatskoj osnovana komisija za praćenje pregovora Srbije sa EU. Nadam se da će ona doprinijeti stručnoj evaluaciji pregovora i pomoći politici da donese ispravne odluke. A vodstvima Srbije i Hrvatske preporučam da ne dolijevaju svakodnevno ulje na vatru i da konačno shvate da imamo zajedničke interese. Istina, i neke različite o kojima se mora razgovarati – kaže u razgovoru za Danas Ivo Josipović, bivši predsednik Hrvatske, koji je ovih dana aktuelnoj predsednici Kolindi Grabar Kitarović napisao otvoreno pismo u kome kaže da Hrvatska nije trebalo da traži od Srbije ukidanje zakona kakav, sa gotovo istim efektima, ima i Hrvatska.

*Da li je uslov za ukidanje srpskog Zakona o univerzalnoj nadležnosti za procesuiranje svih ratnih zločina na prostoru bivše SFRJ dovoljan razlog za blokadu srpskih pregovora, ako se zna da i druge članice EU imaju takav zakon?

– Sam Zakon nije problem, jest praksa i nepovjerenje. Predložio sam predsjednici Grabar Kitarović da prouči načela koja smo za mogući međudržavni sporazum sačinili predsjednik Tadić i ja još 2011. godine. Nažalost, vlade nisu imale hrabrosti ili mudrosti da ih implementiraju. Problem univerzalne nadležnosti može se brzo riješiti. Srbija može imati problema zbog propusta u suradnji s Haškim sudom. Neće samo Hrvatska biti kritična. Bilo bi dobro da Srbija što prije ispuni obaveze koje je preuzela u odnosu na hrvatsku zajednicu u Srbiji. Ima dosta prostora za unapređenje položaja manjina u obje zemlje. Puno veće opasnosti za sudbinu pregovora Srbiji postoje izvan „hrvatskog paketa“. Dosljedna borba protiv korupcije, visoki ekološki standardi, problemi vezani za različite standarde i ograničenja proizvodnje, institucionalne reforme… Čeka Vas velik i ozbiljan posao u kojemu, siguran sam, Hrvatska nije najveći problem.

*Vaš bivši saradnik Dejan Jović kaže da se na političkoj sceni Hrvatske na pozicijama pojavilo nekoliko onih sa desne margine, koji blokirajući Srbiju žele da leče „lične frustracije“?

– Ima i toga. Ali, vidimo da strast za blokiranjem postoji i u nekim dominantnim političkim krugovima, primarno desnim. I to ne zbog frustracija, već zbog političkog koncepta koji nije sklon dobrosusjedskim odnosima. Ipak, kod nas dominira svijest o potrebi suradnje. Morat ćete razumjeti da će sigurno biti pitanja o kojima će države-članice, pa i Hrvatska, imati određene zahtjeve. Tako je bilo i u našim pregovorima i to se ne smije shvatiti kao neprijateljstvo. Vidjet ćete, pregovori nisu nimalo laki.

*Pojedini srpski zvaničnici kažu da Hrvatska od početka rata do danas nije procesuirala veliku većinu ratnih zločina nad Srbima?

– Nažalost, na svim stranama je sankcioniran tek manji broj zločina. A obično se ton prepoznaje samo u tuđem oku. Volio bih da političari i mediji na praksu svoje države gledaju istom kritičnošću kao i na praksu drugih.

*Da li političke elite zloupotrebljavaju otvorena bilateralna pitanja?

– Da, i to se često događa. Takva je neodgovorna praksa česta u predizborna vremena. Lako je rušiti dobre odnose, teško ih je graditi. I u Hrvatskoj, i u Srbiji postoje političari koji dizanjem tenzija sa susjedima nastoje kući ostvariti političke poene.

*Milorad Pupovac kaže da blokade nisu korisne, jer da jesu, onda bi problemi između Hrvatske i Slovenije već odavno bili rešeni?

– Pupovac je iskusan političar, puno je puta imao pozitivnu ulogu u prevladavanju problema između dvije zemlje. Članica EU uvijek ima jaču poziciju u odnosu na državu koja to nije. Ali, stvar je mudrosti gledati dugoročno i ne zloupotrebljavati svoju poziciju.

*Zar i Hrvatska nema svoj deo obaveza u još otvorenim pitanjima kao što je sudbina nestalih, povratak izbjeglica, nerešena granica, manjinska prava?

– Da, gotovo sva otvorena pitanja mogu se riješiti samo suradnjom.

*Da li su Srbi danas nesigurniji u Hrvatskoj nego u vaše i vreme lasti SDP i kako objasniti da je policiji trebalo toliko vremena da ukloni šator u Srbu?

– Ne bih se složio. Možda je moglo brže, ali učinjeno je to u razumnom roku. A što se sigurnosti tiče, pri tome mislim na cijeli spektar različitih prava, sigurnost nije manja samo Srbima, već i drugima. Manjinske zajednice, posebno srpska, u kriznim vremenima kad se javlja radikalno desna politika, imaju posebne probleme. Srpska zajednica je s pravom posebno osjetljiva na pokušaje rehabilitacije ustaštva.

*Kako objašnjavate radikalizaciju, ili kako se to često kaže ustašizaciju u Hrvatskoj?

– Na vlasti su neke desne stranke i ljudi od kojih neki povijest vide drukčije, ili je žele prikazati drukčijom nego što je bila. Ekonomska kriza, slabosti obrazovnog sustava, utjecaj dijela crkve, nedovoljna odlučnost lijevice da brani antifašizam, nesposobnost da se povijesni prijepori rješavaju nepristrano, na znanstvenoj razini, neki su od razloga ustašofilije. Ali, i vi u Srbiji imate sličan fenomen. Kod vas je „četnizacija“ dobila barem iste dimenzije kao i ustašizacija u Hrvatskoj. I tu bi bilo dobro imati iste kriterije. Vidim, teške su riječi pale u Srbiji na reviziju procesa kardinalu Stepincu. Čak i ako su u pravu oni koji njegovu ulogu u ratu vide kao izrazito negativnu, ona se ni približno ne može mjeriti s onom Draže Mihailovića, koji je rehabilitiran u Srbiji. Nisam vidio da je itko u visokoj politici Srbije išta učinio da do toga ne dođe. I ustaše i četnici su pomagali Hitlerov i Musolinijev zločinački projekt i o njima jednako loše mislim, kao i o njihovoj rehabilitaciji. Ovime što sam rekao ne stajem u obranu Stepinca, nego u obranu jednakih kriterija i dosljednog zalaganja za antifašizam.

*U Srbiji se mnogo priča o nesposobnosti hrvatske vlasti da sačuva dve ćirilične table. Kako rešiti problem ćiriličnog pisma?

– Jasno je da nije moguće kraj svake table držati stražu 0-24. Problem se samo dijelom može riješiti propisima i represijom. Jedina efikasna metoda je promjena mentaliteta, afirmacija sustava vrijednosti koji podrazumijeva pluralnost, multikulturalnost i toleranciju. A to nije lak posao. Zapravo, započinje od malih nogu, od vrtića i škole, do nogometnih terena i znanstvenih studija. A prije svega, potrebno je odgovarajuće političko djelovanje.

*Da li je odnos između naše dve države i dva naroda bio bolji za vreme vašeg mandata?

– Zar to nije očito!? Imali smo problema, ali smo razgovarali, kreirali uzlazni trend u našim odnosima. U gradnji dobrih odnosa imao sam partnere sa srpske strane, ponajprije predsjednika Tadića.

*Može li se položaj Srba pogoršati u vreme predizborne kampanje u Hrvatskoj?

– Čini mi se da je riječ o već rutinskom procesu. I ne mislim da tenzije i neke sukobe generiraju samo stranke „s hrvatskim predznakom“. Pred izbore mnogi žele pokazati da su upravo oni zaštitnici svoje etničke zajednice.

*Da li ćete učestvovati na izborima i hoće li to biti sa bivšom strankom i Zoranom Milanovićem?

– Moja stranka Naprijed, Hrvatska! mlada je, još u izgradnji i tek moramo procijeniti da li na izbore i s kim koalirati. S SDP-om dijelimo iste vrijednosti i nadam se da će, ako opet dođe u priliku upravljati državom, činiti to s puno više odlučnosti i reformskih ambicija.

Šešelj radio za Kolindu Grabar Kitarović

*Kažete da je Vojislav Šešelj otvoreno radio za kampanju Kolinde Grabar Kitarović. Kako je to moguće?

– Mislim da se sjećate da je Šešelj telefonski sudjelovao u pomno režiranoj TV emisiji koju je vodio ustašofil Bujanec. U njoj je, očito želeći meni naškoditi, a pomoći protukandidatkinji, fingirao kako mene podržava, kako imamo neke dogovore i slično. Ha, ha, bila je to još jedna dobra suradnja krajnjih desničara. Sjetimo se, ni u Drugom svjetskom ratu praktično nije bilo bitke između ustaša i četnika, čak su zajedno bježali prema Austriji… Naravno, time ne želim ni aludirati da nam predsjednica ima išta s ustaštvom. Ali, imaju neki koji je podržavaju. Inače, predsjednica je iz antifašističke obitelji, ali je, očito, politička pragma tjera da „zažmiri“ kad ne bi trebala.

Sa Nikolićem se može razgovarati

*Nedavno ste rekli da je Tomislav Nikolić čovek sa kojim se može razgovarati?

– Da, s njim se može razgovarati. Iako neke njegove stavove ne mogu dijeliti. Ipak, imao je snage da se, nakon ne dobre uloge za vrijeme rata u Hrvatskoj, profilira kao političar koji želi mir i suradnju. Želim mu puno uspjeha u radu i da doprinese pomirenju.