Passengers board a C-17 Globemaster at Kabul airport

Reuters
Više od 82.000 ljudi evakuisano je avionima iz Kabula u prethodnih deset dana

Dok Amerikanci i saveznici pokušavaju da do 31. avgusta izvuku što više ljudi iz Avganistana posle talibanskog preuzimanja vlasti 15. avgusta, mnoge zemlje kažu da postoji velika opasnost od terorističkog napada na aerodromu u Kabulu i upozorile su svoje građane da ne odlaze tamo.

Australija, SAD i Velika Britanija izdale su upozorenja vlastitim državljanima da ne idu na aerodrom u avganistanskoj prestonici, a onima koji su već oko aerodroma savetuje se da odmah napuste to područje.

Više od 82.000 ljudi prebačeno je avionima iz Kabula u druge zemlje nakon što su talibani preuzeli kontrolu pre 10 dana.

Zemlje žure da evakuišu ljude do roka do 31. avgusta, ali hiljade ljudi i dalje čekaju unutar i izvan aerodroma, nadajući se da će se izvući iz Avganistana jer ne veruju talibanima da neće biti odmazde.

Talibani su se protivili produženju roka, ali su takođe obećali da će dozvoliti strancima i Avganistancima da napuste zemlju posle 31. avgusta, izjavio je američki državni sekretar Antoni Blinken.

Upozorenja

Samo nekoliko sati pošto je američki Stejt department upozorio one koji čekaju pred kapijama aerodroma da „odmah napuste to područje“, slična upozorenja objavile su i vlade Velike Britanije i Australije.

„Postoji stalna i vrlo velika pretnja od terorističkog napada“, izjavila je australijska ministarka spoljnih poslova Maris Pejn.

Britansko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da bi ljudi u Avganistanu trebalo da se klone aerodroma u Kabulu zbog „velike pretnje terorističkim napadom“.

U najnovijim smernicama, britansko ministarstvo je savetovalo sve koji se nalaze u blizini aerodroma da se premeste na bezbednu lokaciju i sačekaju dodatne preporuke.

Ministar oružanih snaga Velike Britanije Džejms Hipej kaže da je pretnja terorističkim napadom „vrlo verodostojna i ozbiljna“ i da je reč o informaciji iz obaveštajnog izveštaja.

Avganistan je do sada napustilo više od 82.000 ljudi, uglavnom stranaca, ali i Avganistanaca koji su radili za međunarodne trupe.

Još oko 10.000 ljudi čeka na evakuaciju ispred međunarodnog aerodroma u Kabulu, a talibani poručuju Avganistancima da neće biti dozvoljeno prebacivanje američkih dolara i vrednih predmeta u inostranstvo.

Prema podacima Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih pitanja (UNOCHA) u Avganistanu, više od 400.000 ljudi registrovano je kao raseljeno od početka maja, a blizu 60 odsto Avganistanaca koji su ove godine bili primorani da napuste domove su deca.

Ukupno je do sada ove godine raseljeno skoro 550.000 Avganistanaca.

Evacuees wait to board a Boeing C-17 Globemaster

Reuters
Napori da se evakuiše što više ljudi do 31. avgusta

Turska ovoga puta neće podneti teret izbegličke krize kao posle rata u Siriji, već to mora da bude obaveza i Evropske unije i zapadnih zemalja, rekao je Ilnur Čevik, savetnik turskog predsednika Redžepa Erdogana.

„Nećemo pustiti sve kao u slučaju Sirije – međunarodna zajednica mora da pomogne, ovo nije samo problem Turske“, istakao je on u izjavi za BBC Radio 4.

Američki predsednik Džozef Bajden rekao je ranije da neće biti produžen rok za evakuaciju ljudi iz Avganistana posle 31. avgusta, ali da su SAD na korak da do tog datuma završe posao.

Rekao je i da zadržavanje američkih trupa i posle tog datuma povećava rizik od napada pripadnika Islamske države u Avganistanu.

Kina razgovara sa talibanima

Kineski predsednik Si Đinping poručio je posle sastanka sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom da Kina poštuje „suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Avganistana“.

Peking će nastaviti da se suzdržava od mešanja u unutrašnje poslove te zemlje, preneli su kineski mediji bliski vladi.

Kina je ponovila ponudu da pomogne procesu obnove mira i rekonstrukcije u Avganistanu posle „lakih i delotvornih“ razgovora sa delegacijom talibana, dodaje se u izveštajima.

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji rekao je prošle nedelje da je „brzopleto“ američko povlačenje iz Avganistana izazvalo „ozbiljan negativni uticaj“.

Kineski interesi su u opasnosti otkako su talibani preuzeli vlast. Kineske kompanije potpisale su ugovore vredne više stotina miliona dolara za kopanje i izvlačenje rude i nafte u Avganistanu.

Talibani se suočavaju sa manjkom sredstava

Centralna banka Avganistana poseduje oko devet milijardi dolara u rezervama, a veći deo tog novca se čuva u Americi.

Sjedinjene Američke Države su zabranile talibanima da podižu novac sa tih računa.

Svetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) su takođe blokirali račune Centralne banke Avganistana.

Kako je priliv novca u zemlju zaustavljen, talibani su poručili stanovništvu ove zemlje da neće biti dozvoljeno prebacivanje američkih dolara i vrednih predmeta u inostranstvo.

Oni koji budu uhvaćeni u takvim radnjama biće gonjeni pred sudovima i biće im oduzet novac i vredne stvari koje su nameravali da izvuku iz zemlje, rekao je portparol talibana u izjavi za avganistansku novinsku agenciju Islamik pres.

Šta je rekao Bajden o evakuaciji?

„Što pre završimo evakuaciju, to bolje“, rekao je Bajden posle sastanka lidera najmoćnijih svetskih zemalja Grupe 7 (G7).

Neki američki vojnici su već povučeni, prenose američki mediji – iako evakuacija nije završena.

Svetska banka je obustavila finansiranje projekata u Avganistan zbog zabrinutosti kako bi dolazak talibana na vlast uticalo na razvojne projekte u zemlji, posebno za žene.

Jedinice američke vojske još kontrolišu aerodrom u Kabulu, sa koga je do sada evakuisano oko 80.000 ljudi, među njima i Avganistanaca koji su radili za strane trupe, otkako su talibani u munjevitoj ofanzivi preuzeli kontrolu nad bezmalo čitavom zemljom.

Aerodrom obezbeđuje blizu 6.000 američkih vojnika i još oko 1.000 britanskih.

Ekstremistička grupa se usprotivila bilo kakvom produženju roka za evakuaciju.

Bajden je rekao i da su talibani „preduzeli korake da pomognu da se naši ljudi izvuku“, dodajući da će međunarodna zajednica suditi o talibanima prema njihovim postupcima.

„Niko od nas neće verovati talibanima na reč“, dodao je on.

Poruke talibana

Talibani pozivaju sunarodnike da odustanu od odlaska i odlučni su da ne dozvole da rok za evakuaciju bude produžen posle 31. avgusta, jer bi to značilo kršenje dogovora sa Amerikancim.

Ženama se savetuje da za sada ostanu kod kuće zbog sopstvene bezbednosti, poručio je prethodno Zabihula Mudžahid, predstavnik za štampu talibana.

Mnogi Avganistanci, posebno oni koji su radili sa stranim snagama, žive u strahu od odmazde grupe koja je nametnula oštru verziju islamskog zakona dok je bila na vlasti od 1996. do 2001. godine.

UK evacuation flight (undated Ministry of Defence handout)

PA Media

Iako nije postignut dogovor Sjedinjenih Američkih Država, Nemačke, Francuske, Kanade, Italije, Japana i Evropske unije oko produžetka roka evakuacije iz Avganistana, njihovi predstavnici su pozvali talibane da dozvole bezbedan odlazak iz zemlje strancima i domaćem stanovništvu i posle 31. avgusta.

„Nastavićemo da radimo na spašavanju onoliko ljudi koliko je moguće i da vršimo pritisak na talibane da omoguće ljudima da bezbedno odu iz Avganistana“, rekao je kanadski premijer Džastin Trudo posle sastanka lidera grupe najmoćnijih zemalja sveta u Londonu.

„Naše obaveze u Avganistanu ne prestaju sa istekom roka evakuacije – naši avioni će evakuisati ljude dok god to uslovi dozvoljavaju“.

Zapadne sile će insistirati da se ova islamistička militantna grupa bori protiv terorizma i prekine sve veze sa terorističkim grupama, rekli su izvori iz kancelarije francuskog predsednika Emanuela Makrona za Rojtersu.

Saradnja sa ostalim svetskim silama, članicama Grupe 20 (G20) u kojoj su i Rusija, Kina i Indija, mogla da bude korisna za rešavanje situacije u Avganistanu, rekao je predsednik Italije Mario Dragi.

Trudo je dodao da Kanada mora da učini sve što je u njenoj moći da zaštiti ljudska prava u toj zemlji.

Afghan women wearing burkas (file picture)

Reuters
Talibani poručili ženama da za sada ostanu kod kuće

Iz Ujedinjenih nacija su upozorili na kršenje ljudskih prava od kada su talibani preuzeli vlast u zemlji.

Izveštaji u kojima se govori da talibani vrše pogubljenja neistomišljenika su „verodostojni“, rekla je Mišel Bačelet, visoka predstavnica Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

Prijavljeni su i drugi slučajevi kršenja ljudskih prava – od strogih pravila koje se odnose na žene, do regrutovanja dece koje vrše talibani, dodala je ona.

Uskraćivanjem prava ženama talibani prešli „osnovnu crvenu liniju“ i pozvala članice UN da oforme nadzorno telo koje će pratiti razvoj situacije na ovom polju, upozorila je Bačelet.

Izaslanik Kine u UN rekao je da bi američka vojska i međunarodne snage trebalo da snose odgovornost za kršenja ljudskih prava tokom prethodnih 20 godina koliko su proveli u Avganistanu.

Avganistanske izbeglice zaglavljene na beloruskoj granici sa Poljskom

Više od 20 ljudi, uglavnom Avganistanaca, zaglavljeno je na beloruskoj granici sa Poljskom više od nedelju dana, u, kako se tvrdi, očiglednom pokušaju Belorusije da gurne migrante u susedne zemlje EU.

Savet Evrope i agencija UN za izbeglice (UNHCR) pozvali su Poljsku da im pomogne.

Savet Evrope kaže da bi Poljska trebalo da preduzme hitne mere kako bi zaštitila tu grupu, a UNHCR je apelovao na Varšavu da im dozvoli da zatraže azil.

Poljska je već poslala šatore, ćebad i krevete, ali Belorusija je odbila ponudu.

Došlo je do talasa Iračana i Avganistanaca koji su išli preko Belorusije do granica sa Litvanijom, Letonijom i Poljskom.

Poljski premijer Mateusz Moraviecki kaže da Belorusija pokušava da stvori „panevropsku migracijsku krizu“.

BBC-jev Adam Iston iz Varšave kaže da je to pitanje odvojeno od operacije Poljske za izlačenje ljudi sa aerodroma u Kabulu.

Poljska je poslala vojne avione da evakuiše više od 750 Avganistanaca, od kojih su mnogi poslednjih godina radili sa poljskom ambasadom i vojskom.


Talibani u Avganistanu: Povratak brutalnog režima ili spremnost na kompromis:

Pad Kabula: Povratak brutalnog režima ili spremnost na kompromis
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari