A woman turns the heating down

Getty Images

Centralno grejanje će ove zime biti ograničeno u Italiji, čime se ova zemlja pridružila drugim evropskim državama koje su već uvele mere štednje zbog nestašice gasa iz Rusije kojoj su Evropska unija, Velika Britanija i SAD uvele niz sankcija zbog invazije na Ukrajinu.

Prema novoj vladinoj uredbi, zgrade u Italiji biće uskraćene za 15 dana centralnog grejanja.

Italijanima je i preporučeno da smanje grejanje za jedan stepen u stanovima, kao i da ga potpuno isključe na sat dnevno.

Neke zgrade će biti izuzete od ovih mera, kao što su vrtići i bolnice.

Na ovaj potez italijanska vlada se odlučila u trenutku kada se širom Evrope nastoji da se smanji potražnja i povećaju zalihe energije uoči zime.

Mnoge zemlje su zavisne od ruskog gasa, čiji je dotok ograničen zbog rata u Ukrajini.

Pre ruske invazije u februaru, Italija je bila drugi najveći uvoznik ruskog gasa u Evropskoj uniji, čime su obezbeđivali 40 odsto potreba za ovim energentom.

Snabdevanje ruskim gasom palo je na svega 10 odsto, pošto se Rim odlučio za druge izvore energije i tečnog prirodnog gasa.

Kakva je situacija u drugim evropskim zemljama?

Mnoge evropske vlade najavile su slične planove za uštedu energije.

woman and child look at oven

Getty Images

U Francuskoj će domovi i kancelarije biti grejani na maksimalno 19 stepeni, neće biti tople vode u stambenim zgradama, a biće smanjena i temperatura u bazenima i teretanama.

Zabrana otvaranja vrata u klimatizovanim radnjama, koja je ranije bila na snazi u nekim oblastima, proširena je širom zemlje.

Španija je ranije naložila da grejanje ne prelazi 19 stepeni Celzijusa, kao i da se vrata prodavnica zatvaraju kako se ne bi gubila toplota, a da se svetla u izlozima i reklame gase posle 22 sata.

I u Nemačkoj je ranije već uvedena mera ograničenja grejanja na 19 stepeni.

Nemačka je prestala da osvetljava spomenike i zgrade, a vlada je upozorila da bi moglo da bude isključeno grejanje u ulazima, hodnicima i foajeima stambenih zgrada.

Na samitu lidera 44 evropske države u petak u Pragu, razmatrano je i ograničavanje veleprodajnih cena gasa kako bi se zaštitili potrošači.

Mnoge evropske države su već uvele nacionalne granice cena struje za potrošače.

Druge mere su već dogovorene u celom bloku, kao što su vanredni porezi na višak profita koje ostvaruju kompanije za fosilna goriva.

U Velikoj Britaniji, Nacionalna mreža, elektroenergetska i gasna kompanija, upozorila je korisnike da može biti trosatnih restrikcija struje.

Ukoliko dođe do ovakvog, kako kažu, najgoreg scenarija ako energetska kriza u Evropi eskalira, restrikcije će biti u udarnim satima, kada je potrošnja najveća, ali da će kompanija najaviti korisnicima isključenja najmanje dan pre, kao i da će se menjati raspored isključivanja struja.

Britanska vlada je u petak, 7. oktobra odlučila da ove zime ne pokrene javnu informativnu kampanju o smanjenju potrošnje energije nakon što je kabinet premijerke Liz Tras izneo primedbe, rečeno je BBC-ju.

Izvor je rekao da postoji „razumno dobro razvijen plan“ za podsticanje uštede energije u domaćinstvima.

Ali ministar za klimu Grejem Stjuart rekao je da je snabdevanje energijom u Velikoj Britaniji sigurno uprkos upozorenju Nacionalne mreže o potencijalnim isključenjima.

Odeljenje za poslovnu, energetsku i industrijsku strategiju (BEIS) razmatralo je planove da podstakne domaćinstva da isključe uređaje i grejanje kako bi uštedeli energiju kad god je to moguće tokom zime.

Međutim, BBC-ju rečeno da je odeljenje zaustavljeno u realizaciji plana zbog prigovora iz kabineta premijera i Odeljenja za zdravstvo i socijalnu zaštitu.

Koliko je ozbiljna energetska kriza?

Problem za EU ​​je to što ona ima unutrašnje energetsko tržište sa 27 država koje imaju različite energetske sisteme i moraju da se dogovore oko rešenja koje odgovara svima.

Iako su skladišta u EU popunjena oko 90 odsto, nedostatak ruskih energenata značilo bi da će njihovo ponovno punjenje biti teško.

Međunarodna agencija za energetiku kaže da ako se potražnja ne smanji i ne popune zalihe, onda bi nivoi mogli da padnu na između pet i 20 odsto.

Navodi i da će potražnja za gasom u EU ove zime morati da padne za devet odsto u odnosu na prethodne godine da bi se nivoi zaliha u skladištima zadržali iznad četvrtine.

„Mera koja najviše obećava za stvarno smanjenje prosečne cene i dalje je smanjenje potrošnje“, kaže estonska ministarka Rina Sikut.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari