Aleksej Navaljni

BBC
Aleksej Navaljni sa suprugom JUlijom i sinom Zaharom

Evropska unija uvela je sankcije nekolicini visokih ruskih zvaničnika i direktoru Državnog instituta za organsku hemiju i tehnologiju zbog navodne povezanosti sa trovanjem vodećeg opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je 30 dana bio na lečenju u bolnici u Nemačkoj.

Njima je zabranjeno da putuju u zemlje EU, a zamrzavanje imovine odnosi se i na šefa Federalne službe bezbednosti Rusije (FSB) Aleksandra Bortnikova i dva zamenika ministra odbrane.

Među šest ruskih zvaničnika pod sankcijama je i Sergej Menjailo, izaslanik predsednika Rusije Vladimira Putina u Sibirskom okrugu.

Vodeći ruski opozicionar Aleksej Navaljni trenutno se oporavlja u Nemačkoj, a za trovanje krivi Putina.

Ko je sve pod sankcijama i zašto?

Ruski državni institut za organsku hemiju i tehnologiju takođe je stavljen pod sankcije EU, jer se smatra da je uključen u program proizvodnje nervnog agensa novičok kojim je navodno otrovan Navaljni.

Zamenici ministara odbrane na spisku EU su Pavel Popov i Aleksej Krivoručko. EU ističe da Ministarstvo odbrane Rusije kontroliše zalihe hemijskog oružja do planiranog uništavanja.

Dvojica glavnih Putinovih pomoćnika – Andrej Jarin i Sergej Kirijenko – takođe su na EU listi za sankcije zbog navodne uloge u suprotstavljanju političkom uticaju Navaljnog.

Kirijenko je kratko vreme bio premijer Rusije u vreme pokojnog predsednika Borisa Jeljcina.

Navaljnom je u avgustu pozlilo na putu od Sibira do Moskve. Prebačen je potom iz bolnice u Tomsku u Nemačku, a berlinski lekari saopštili su da je on otrovan nervnim agensom novičok.

Isprva se sumnjalo na šolju čaja koju je popio na aerodromu u Tomsku.

Ali hitra reakcija članice njegovog tima ubedila je nemačke istražitelje da je agens novičok ubačen u njegov sistem pre toga.

Ove nalaze je potvrdila Organizacija za zabranu hemijskog oružja (OZHO). Kremlj je negirao bilo kakvu umešanost u trovanje Navaljnog.

Ministri spoljnih poslova država članica EU dogovorili su još u ponedeljak da uvedu sankcije ruskim zvaničnicima, na predlog Francuske i Nemačke, čije su vlasti ubeđene da iza trovanja Navaljnog stoje državne strukture.

„Uzimajući u obzir da je Aleksej Navaljni bio pod nadzorom u vreme trovanja, razumno je zaključiti da je ono bilo moguće samo uz učešće Federalne službe bezbednosti“, piše u saopštenju EU od četvrtka, 15. oktobra.

Ruska vlada osporava nalaz evropskih stručnjaka da je korišćeno izuzetno otrovno hemijsko oružje novičok, koje su sovjetski naučnici razvili u Hladnom ratu.

U saopštenju EU se, međutim, ističe da su sankcije deo akcije protiv „širenja i upotrebe hemijskog oružja“.

U izjavi se navodi da je „razumno zaključiti da je trovanje Alekseja Navaljnog bilo moguće samo uz saglasnost izvršne kancelarije predsednika“.

Ranije je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio EU da nije razumela ono što je nazvao „potrebom dijaloga uz uzajamno poštovanje“ i poručio da će Rusija uzvratiti kontrasankcijama.

U intervjuu nemačkom listu Bild, Navaljni je pozvao Evropu da uvede sankcije ruskim pojedinim zvaničnicima, pre svega umetnicima koji podržavaju predsednika Putina kao što je direktor Minhenskog filharmonijskog orkestra Valerij Gergijev.

U intervjuu za BBC Navaljni je rekao da „sve ukazuje da iza trovanja stoji Vladimir Putin“.

Doctors in Omsk, 21 Aug 20

AFP
Lekari koji su lečili Navaljnog u Omsku nisu pronašli nikakav nervni agens u telu

I Lukašenko pod sankcijama

U ponedeljak su ministri EU odlučili su i da predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka stave na listu političara te zemlje koji su već pod sankcijama zbog „brutalnog obračuna“ sa demonstrantima koji se protive njegovom reizboru za šefa države i koji nedeljama protestuju tvrdeći da su izbori 9. avgusta bili namešteni.

Lukašenko će se tako pridružiti listi od 40 saradnika kojima je Evropska unija već zamrzla imovinu i zabranila im ulazak u zemlje Unije, rekla su dva neimenovana diplomatska izvora.

EU do sada nije uvodila sankcije protiv Lukašenka lično, nadajući se da će ga tako ubediti da počne dijalog sa opozicionim protivnicima.

Nova policijska akcija i razbijanje demonstracija protivnika Lukašenka u nedelju, uz upotrebu vodenih topova i suzavca i niza hapšenja demonstranata, bila je kap koja je prelila čašu.

Ministri EU koji su do sada izbegavali da uvedu sankcije i protiv Lukašenka, odlučili su da sada i on bude na crnoj listi, kao i njegovih 40 saradnika ranije.

Lukašenko vo vremя inauguracii

Belta
Lukašenko polaže zakletvu

U Belorusiji su 9. avgusta održani predsednički izbori. Lukašenko je proglasio pobedu, ali su ga opozicioni prvaci optužili za nameštalje rezultata, tvrdeći da je zapravo njegova protivkandidatkinja Svetlana Tihavskaja osvojila većinu glasova.

U međuvremenu, gotovo svi vodeći opozicioni političari su ili napustili Belorusiju i otišli u susedne zemlje ili su u zatvoru.

A Lukašenko je organizovao iznenadnu inauguraciju, posle čega je Evropska unija saopštila da ne priznaje rezultate izbora, a to znači i da ne priznaje Lukašenka za legitimnog vođu Belorusije.

On je na to uzvratio da Zapad ima dvostruke aršine i poručio da nema nameru da preda vlast.

„Ako neko misli da se vlast poljuljala, znajte da greši. Treba da znate da vlast ima na koga da se osloni. Nećemo ustuknuti“, poručio je Lukašenko ranije.

Lukašenko, koji je na vlasti od 1994. godine, izjavio je da se Belorusija ne može vraćati u period nestabilnosti kao što je to bilo posle raspada Sovjetskog saveza 1991. godine.


Pogledajte video: Demonstrant u Minsku beži od policije i uskače u taksi

Belorusija: Demonstrant pobegao policiji uskočivši u taksi
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari