Čizma, crvena pertla i deo planinarske opreme pronađeni su među ostacima Teodul glečera

Swiss Police/Canton Valais
Čizma, crvena pertla i deo planinarske opreme pronađeni su među ostacima Teodul glečera

Ljudski ostaci pronađeni na glečeru blizu Materhorna, poznatog švajcarskog vrha, pripadaju nemačkom alpinisti nestalom od 1986. godine, potvrdila je policija.

Ovo otkriće je među poslednjim dugo čuvanim tajnama alpskih glečera koje se otkrivaju usled otopljavanja pod uticajem klimatskih promena.

Telo je otkrila grupa planinara prelazeći glečer Teodul iznad Cermata, opštine u švajcarskom okrugu Vispa.

Uočili su planinarsku čizmu i deo opreme kako vire iz leda.

DNK analiza pokazala je da je u pitanju nemački planinar, nestao pre 37 godina.

Velika spasilačka operacija pokrenuta tih dana nije uspela da pronađe bilo kakav trag o nestalom Nemcu.

Policija ga nije imenovala ali je izjavila da je imao 38 godina i da je nestao tokom pešačenja.

Teodul glečer, poput drugih širom Alpa, poslednjih nekoliko godina se znatno topi, a deo je čuvenog Cermat ski regiona, najvišeg u Evropi.

Ali alpski ledeni vrhovi posebno su osetljivi na globalno zagrevanje.

Sve do osamdesetih Teodul je još uvek bio spojen sa susednim Gornerom, da bi se vremenom razdvojili.

Gotovo svakog leta, topljenje leda otkrije nešto ili nekog, izgubljenog decenijama.

Prošle godine olupine aviona, srušenog 1968, provirivale su iz glečera Aleča.

Pilot helikoptera je 2014. godine pronašao nestalo telo Džonatana Konvila, britanskog planinara.

On je dostavljajući namirnice u planinsko sklonište na Materhornu, najpoznatijem švajcarskom vrhu, uočio nešto neobično.

Konvil se vodi kao nestao od 1979. godine.

Njegova porodica, koja decenijama nije znala gde je, izjavila je da je konačno sigurna da je on umro u okruženju koje mu je pričinjavalo kako dobre tako i lepe trenutke.

Godinu dana kasnije, tela dvojice japanskih alpinista otkrivena su na ivici glečera Materhorn.

Nestali su u snežnoj oluji 1970. godine.

Prošle godine topljenje leda promenilo je čak i granicu između Švajcarske i Italije, prvobitno postavljenu kod mesta gde otopljena voda teče prema jednog ili drugoj zemlji.

Smanjenje glečera znači i da se i drenažna pregrada pomerila.

Rifuđo Guide del Kalvano (Rifugio Guide del Cervino), poznati italijanski planinarski dom, koji vole i skijaši i planinari, tehnički je sada na teritoriji Švajcarske, zbog čega švajcarska i italijanska vlada vode delikatne pregovore o ponovnom iscrtavanju granica.

Topljenje leda ima mnogo veće posledice od diplomatskog spora oko granica ili otkrivanja davnog izgubljenih penjača.

Alpski glečeri su ključni za životnu sredinu Evrope.

Zimski sneg koji čuvaju puni evropske reke poput Rajne i Dunava, obezbeđujući vodu za useve ili za hlađenje nuklearnih elektrana.

Nivo vode reke Rajne je i prošle i ove godine u nekim trenucima nije bio dovoljno visok za barže koje prevoze zalihe iz Holandije preko Nemačke do Švajcarske.

Otopljena voda takođe hladi reke, bez efekta hlađenja voda postaje previše topla, a ribe umiru.

Švajcarski stručnjaci za glečere bili su šokirani obimom povlačenja leda pre nešto manje od godinu dana.

Glečeri su od 1931. izgubili polovinu sopstvene zapremine, što je znatno brže nego što su naučnici predviđali.

Ako se nastavi tom brzinom, skoro svi alpski glečeri nestaće do kraja ovog veka.

Ali, tako je bilo prošlog leta.

Najtopliji i najsušniji jun u istoriji ove evropske zemlje bio je upravo ove, 2023. godine.

Prve tri nedelje jula bile su, na globalnom nivou, najtoplije ikada zabeležene.

Stručnjaci za glečere će u avgustu i septembru ponovo meriti led, strahujući šta bi moglo da ih sačeka.


Pogledajte i ovaj video

Dramatičan nestanak velikog glečera u Kini
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari