žena s maskom

Getty Images

Sagoreti: izraz za nemilosrdnu preopterećenost poslom ubrzano je postao sveprisutan, naročito kad treba da opiše milenijalce koji tezgare do granica iznemoglosti. I pošto se milioni ljudi trenutno nalaze u izolaciji dok Kovid-19 zahvata čitavu planetu, sagorevanje je i te kako prisutno – samo što sada ono izgleda malko drugačije.

Mnogi su izgubili posao, dok oni koji su imali sreće da ga zadrže moraju da ga obavljaju zatvoreni kod kuće, neki od njih istovremeno balansirajući hitne porodične potrebe, kao što je staranje o deci. Svakodnevni život iščupan je iz korena i sada žongliramo konstantnu navalu dilema sa kojima nikad pre nismo imali posla: Da li da dezinfikujem povrće? Kako da ostanem u formi u zatvorenom? Jesu li kartonske površine bezbedne za dodirivanje? Smem li da zagrlim decu?

Uz sve to, društvene mreže nas obasipaju dobronamernim pozivima da „završimo taj projekat“: napišemo taj scenario, sklopimo taj kredenac, naučimo malteški! Na kraju krajeva, prema društvenim mrežama, Njutn je otkrio gravitaciju a Šekspir napisao Kralja Lira dok su obojica bili izolovani da bi izbegli kugu. Postarajte sa da vaš karantin ne bude uludo protraćen.

rad od kuće

Getty Images
Žena u Meksiku radi od kuće tokom pandemije korona virusa. Žongliranje novih izazova u našoj novoj stvarnosti dovelo je do toga da sagorevanje postane sastavni deo krize

Ukratko: iscrpljujemo se na sasvim nove načine dok se značenje reči sagoreti menja tokom pandemije, istrajavajući čak i u najneobičnija vremena. Ali da li je moguće shvatiti zašto osećamo ovu novu vrstu sagorelosti – i istovremeno je izbeći.

Iscrpljenost izborima

Obično kad pomislimo na sagorevanje, pomislimo na 12-časovni radni dan, odgovaranje na poslovne poruke dugo nakon što smo se odjavili s posla i završavanje našeg regularnog posla da bismo se odmah posle bacili na neku tezgu sa strane. Ali u krizi kao što je ova, sagorevanje može da nastane zbog nečeg drugog – nečega što eksperti zovu ‘iznemoglost od izbora’.

Dok se vesti sve vreme menjaju, „informacija je konstantna: bilo da je o samoj pandemiji, bilo da je o stvarima koje bi trebalo da radite, rasporedu aktivnosti vaše dece, o tome kako najbolje raditi od kuće – radi se prosto o mnoštvu informacija“, kaže Jana Korec, bostonska psihološkinja koja pomaže klijentima sa zahtevnim poslovima da izbegnu sagorevanje.

Drugim rečima, pandemija Kovida-19 tera nas da se rapidno hvatamo u koštac sa teškim odlukama u neprijatnom novom kontekstu.

„Obično ne razmišljamo o etičkim implikacijama naručivanja dostave hrane ili da li da ponudimo starijem komšiji da mu odemo u nabavku“, kaže Elizabet Juko, njujorška novinarka i honorarna profesorka Univerziteta Fordam iz bioetike, oblasti koja proučava etičke implikacije zdravstva, medicine i drugih oblasti životnih nauka. „To je taj psihološki stres na koji većina nas nije naviknuta. Nikad nismo doživeli ništa slično u moderna vremena.“

U krizi kao što je ova, sagorevanje može da nastane zbog nečeg drugog – nečeg što eksperti zovu ‘iznemoglost od izbora’.

Korona i roditeljstvo: Bela laž jednog tate zbog samoizolacije
The British Broadcasting Corporation

Iz sata u sat, naše glavne brige mogu da variraju od toga kako da naše porodice ostanu bezbedne do toga šta će deca večerati. „Imate raspon odluka koje idu od graničnih situacija na život ili smrt na jednom kraju spektra – i užine na drugom“, kaže Juko.

„Ljudi i dalje pokušavaju da prokljuve kako da egzistiraju u ovom novom svetu“, dodaje Korec. Shvatiti kako organizovati dan i odrediti prioritete deluje kao da zahteva ogroman napor, naročito kad vaš dom, nekad vaše utočište, sada ima potencijalnu trostruku ulogu kao kancelarija, škola i kvazi-zatvor.

Ova iscrpljenost od odluka, u kombinaciji sa pritiskom koji namećemo sami sebi da bismo donosili pametne, bezbedne odluke za sebe, naše porodice i zajednice, može dovesti do sagorevanja veoma specifičnog za pandemiju.

Stres od opuštanja

Za očekivati je da se doživi neka vrsta emotivne iscrpljenosti i anksioznosti, slažu se eksperti. Problem je što su mnogi od naših mehanizama za izlaženje na kraj s ovim nestali – setite se samo teretane ili odlaska na čas slikanja – a pokušaj da se na silu ubaci neki novi može samo da pogorša sagorelost.

Oni tvitovi koji pozivaju ljude da započnu ili završe neki lični projekat mogu da budu izvor stresa za neke, koji se već osećaju mahnito zbog toga što ne koriste vreme na pravi način. To može da dovede do dodatnog stresa kod ljudi koji se nerviraju što ne koriste svaki trenutak da bi bili produktivni – kao što je dovršavanje nekog projekta ili učenje neke nove veštine – naročito kad svi pokušavamo da nađemo najbolji način da se izborimo sa našom novom stvarnošću

gitara

Getty Images
Student prava iz Bostona uči da svira gitaru u karantinu. Eksperti kažu da novi hobiji mogu donekle da pomognu, ali takve poruke bi mogle da izazovu anksioznost kod drugih

Lote Dirbaj, doktorka sa Klinike Mejo, jedne od najvećih medicinskih istraživačkih ustanova u SAD, proučava sagorevanje i dobrobit lekara. Ona kaže da ljudi moraju da pronađu stvari koje funkcionišu kod njih, bilo da je to meditacija, duge šetnje ili bindžovanje na Netfliksu. „To mora da bude nešto izuzetno individualizovano i ne postoji nužno pravo ili pogrešno rešenje.“ Ne nagomilavajte stvari na vašu već postojeću anksioznost: oslonite se na hobije koje već imate; one za koje pouzdano znate da vas usrećuju i odagnavaju stres. Najveći deo uspeha u odstranjivanju sagorevanja izazvanog pandemijom leži u aktivnosti koja ne bi smela na vas da deluje iscrpljujuće.

Za očekivati je da se doživi neka vrsta emotivne iscrpljenosti i anksioznosti, slažu se eksperti. Problem je što su mnogi od naših mehanizama za izlaženje na kraj s ovim nestali

„Ljudi koji osećaju anksioznost zbog pisanja sledećeg romana ili kako da nauče da sviraju gitaru ili nauče francuski – često mi postavljaju pitanja u vezi s ovim; ti ljudi kažu: ‘Osećam se kao promašaj, konačno imam sve vreme ovog sveta'“, kaže Juko. Nerealno je očekivati da se nešto radi vanserijski u ovom trenutku, čak i ako imate previše vremena kod kuće. „Ovo je verovatno najveća promena koju ćemo doživeti u čitavom životu kad su u pitanju naše svakodnevne navike“, kaže ona.

Slavljenje rođendana tokom perioda društvenog distanciranja je izazov.
The British Broadcasting Corporation

Postarajte se da prvo ostanete zdravog razuma pre nego što počnete da paničite oko napretka vašeg remek-dela u nastanku – ili njegovog izostanka.

Ovo neće trajati zauvek

Korec kaže da su klijenti izrazili mnoštvo novih briga u vezi sa pandemijom: finansijske strahove, gubitak posla, bojazan za starije roditelje, razočaranje zbog otkazanih putovanja. Ona kaže da postoje veliki pritisci da se i dalje bude dobar u poslu (ukoliko ga još imate) i da se ispune svi novi zahtevi odjednom, što svakako može da dovede do sagorelosti.

Njen savet? Imajte sve vreme na umu širu sliku. „Ovo je sve sezonski. Ovo će proći. Možda je teško… mnogo je zastrašujućih stvari usput između tačke A i tačke B“, kaže ona. „Ali tačka B postoji. I svakog dana koji provedemo u karantinu, bliži smo tom trenutku.“

deca

Getty Images
Mnogi roditelji su preko noći postali kućni nastavnici, što se samo dodalo na lavinu odluka, zadataka i briga koje su došle sa korona virusom

Postoji čak i potencijalna sreća u nesreći – možda ćete sada usavršiti neke ključne životne veštine.

Korec kaže da sagorevanje obično nastaje zbog nerealnih očekivanja, ili od naših poslodavaca ili od nas samih. Ali izlazak iz pandemije mogao bi da izmeni našu perspektivu, nakon nedelja i nedelja učenja da se prilagodimo novim okolnostima kao što je široko rasprostranjeni rad od kuće. „Ovo će učiniti svačiju sposobnost da istrpi, izađe na kraj i bude fleksibilan mnogo boljom. Tako da kada se vratimo našim starim svakodnevnim obavezama, stvari će biti lakše zato što smo pregrmeli nešto što je bilo veoma zahtevno“, kaže ona.

Kad god niste sigurni, držite se osnova. Za svaku odluku tokom ovog perioda koja u vama izaziva anksioznost, napravite prost spisak „za“ i „protiv“. Koji rizici su vezani za svaku od opcija? Ali možda najbolja stvar koju možete da uradite u ovom trenutku – u doba socijalnog distanciranja – upravo je suprotna žudnji koja potpiruje ponašanje koje dovodi do sagorevanja. Ne radite ništa.“

„Ostajanjem u našim kućama, stanovima, i tako dalje – samo po sebi činimo nešto pozitivno i to je zaista najbolje što možemo da učinimo u ovom trenutku“, kaže Juko. „Ne radeći ništa, vi zapravo radite nešto.“

korona virus

BBC
Banner

BBC

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari